Studenac, vodeći domaći maloprodajni lanac prema broju trgovina, ali još uvijek tek sedmi prema ostvarenim prihodima u prošloj godini, prije mjesec dana preuzeo je trgovački lanac Strahinjčicu, čime je prvi put ušao u Krapinsko-zagorsku županiju. Na karti Hrvatske Studenčevih trgovina sada nema samo još u četiri slavonske županije, ali s obzirom na akvizicijske aktivnosti tvrtke koju je prije pet godina od njezina osnivača Josipa Milavića preuzeo poljski private equity fond Enterprise fund VII, samo je pitanje vremena kada će biti u cijeloj državi. Studenac, naime, cilja na položaj trećeg najvećeg hrvatskog trgovca na malo prema prihodima te na tržišni udjel veći od deset posto u sljedeće tri godine.
Novac za akvizicije pritom nije problem. Problem su same akvizicije, odnosno ono što je Studenac njima dobio – mnoštvo trgovina malog formata koje ne mogu generirati promet kakav ostvaruju maloprodajni lanci koji potpuno ili pretežito svoje poslovanje temelje na velikim formatima, supermarketima i hipermarketima, a koji se prema prihodima nalaze ispred Studenca. A kada je o formatima riječ, Studenčeva marketinška krilatica ‘i sitno i bitno‘ ne drži vodu.
Od ukupnog prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj, naime, prema podacima za 2021. godinu, čak se 72 posto ostvaruje u supermarketima (50 posto) i hipermarketima (22 posto), na samoposluge otpada 20 posto, a na male prodavaonice svega osam posto. A među 1136 Studenčevih prodajnih mjesta samo je jedan hipermarket, u Dubrovniku, supermarketa je tek stotinjak, a ostalo čine manji formati, takozvane trgovine u susjedstvu.
Studenac je u svom financijskom izvještaju za prošlu godinu naveo da je ostvario blizu 415 milijuna eura ukupnog prihoda, više od sto milijuna više nego godinu ranije, a 190 posto više nego u 2019. godini, prvoj u kojoj je poslovao pod novim vlasnikom i novom upravljačkom strukturom na čelu s Michałom Seńczukom. No, iz podataka o poslovanju u prošloj godini još se ne mogu vidjeti učinci više prošlogodišnjih akvizicija, prije svega dubrovačkog lanca Pemo te kutinske Lonia trgovine. Te su dvije tvrtke ukupno u 2021. godini imale prihod veći od 140 milijuna eura, a u sastavu Studenca poslovale su samo dio prošle godine, dok su veći dio godine još radile pod svojim imenom.
Prilikom preuzimanja Lonia trgovine, prije točno godinu dana, Enterprise Investors objavio je da se očekuje kako će prihod Studenca tom akvizicijom za prošlu godinu iznositi više od 500 milijuna eura, ali formalne potvrde toga još nema. Na naš upit koliko su prihoda lanjske akvizicije ostvarile u prošloj godini prije no što su integrirane u Studenac, u omiškoj kompaniji nisu uspjeli pripremiti odgovor na vrijeme za završetak ovog teksta.
Iako se prema iznosu ostvarenih prihoda Studenac ubrzano približava konkurentima koje bi htio prestići u iduće tri godine, treba reći da i oni ne spavaju. Naprotiv! Od šest maloprodajnih lanaca većih od Studenca u protekle četiri godine vidljivo niže stope rasta od Studenca imala su samo dva: Kaufland, koji je od 2019. do 2022. prihode povećao 113 posto, te Tommy, koji je za to vrijeme porastao 131 posto. Tommy je, s lanjskim prihodom od 546 milijuna eura, ujedno i jedini trgovac kojeg bi Studenac u ovoj godini eventualno mogao prestići prema prihodima te izbiti na šestu poziciju među maloprodajnim lancima.
Ostali su lanci, bez akvizicija, ali na prometu ostvarenom potpuno ili djelomično u velikim prodajnim formatima, rasli brže i praktički su Studencu neuhvatljivi ako se pred ponudama Enterprise Investorsa ne slome vlasnici križevačkoga KTC-a ili vinkovačkog Bose, jedina dva preostala maloprodajna lanca čijim bi preuzimanjem Studenac u iduće tri godine još mogao napadati poziciju trećega najvećeg lanca u Hrvatskoj.
Cijeli članak možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera