Vlada RH osigurala je više od 10 posto ukupnog iznosa u Planu oporavka i otpornosti za obnove zgrada, ali to nije dovoljno. Potrebni su nam novi izvori i instrumenti za mobilizaciju financiranja i iznimno je važno da se privatni kapital masovnije ulaže u obnovu zgrada
Vlada RH mora učiniti sve kako bi se dubinske obnove postojećih zgrada masovno pokrenule, a Europski parlament mora zadati vrlo precizne okvire kada i kako to postići. U protivnome nećemo dostići hrvatske i europske ciljeve dekarbonizacije niti ćemo ostvariti željene uštede energije.
Ključna direktiva za zgrade
Katkad imamo osjećaj da je to samo po sebi shvatljivo, ali uvijek je dobro ponoviti. Energetske obnove zgrada u sklopu dubinskih obnova bitne su za održivi napredak gospodarstva, osiguravaju stvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta, manju potrošnju energije i manje emisije CO2, a hrvatsko i europsko zakonodavstvo osiguravaju okvir kako bismo to i postigli.
U kritičnom trenutku vrtoglavog skoka cijena energije, inflacije i dramatičnih klimatskih promjena Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), ključna za zgradarstva, ulazi u završnu fazu izmjena. Brojni ugledni europski stručnjaci, kao i industrija koja prati građevinski sektor, dijele stavove da ona mora biti ambicioznija i preciznija. Upravo je sada vrijeme da donesemo prave odluke. U protivnome nećemo dostići ciljeve smanjenja štetnih emisija i nećemo postići prijeko potrebne uštede energije. Podsjetimo, zgrade su najveći gutači energije.
Naravno, kao i svaka direktiva, prijenos EPBD-a na hrvatsko zakonodavstvo trajat će najmanje dvije godine, što bi proizvodnoj industriji u građevinskom sektoru, ustanovama i tvrtkama koje vode obuke stručnih kadrova kao i bankarskom sektoru dalo dovoljno vremena da pojačaju napore, ali jedino pod uvjetom snažnoga regulativnog okvira koji bi se odnosio i na javne i na privatne zgrade, kao i na nestambene.
Dubinska obnova
Minimalni standardi energetske učinkovitosti ili tzv. MEPS ključni su za razvoj i sigurnost tržišta i ulaganja. Ambiciozniji i stroži standardi od onoga kakvi su u sadašnjim prijedlozima također će osigurati trajnu zaštitu građana od poskupljenja energije i smanjenje ovisnosti Europske unije o uvezenim fosilnim gorivima, a također su preduvjet za ispunjavanje europskih ciljeva dekarbonizacije do 2030. godine.
Iznimno je važno da se zgrade pri obnovi dubinski obnavljaju. Dubinska je obnova u prijedlogu Komisije definirana kao postizanje razine zgrade s nultom emisijom (ZEB) i mnogi stručnjaci smatraju da to mora postati standardna praksa. Tako će EPBD zadržati ambiciozne ciljeve i osigurati jasnoću jer će jasno definirati kako se i kada ti ciljevi moraju postići.
Mnogo puta slušamo kako novca ima, ali svjedoci smo da je potražnja mnogo veća nego što je dostupnog novca. Vlada RH osigurala je više od 10 posto ukupnog iznosa u Planu oporavka i otpornosti za obnove zgrada, ali to nije dovoljno. Zato su nam potrebni novi izvori i instrumenti za mobilizaciju financiranja i vrlo je je važno da se privatni kapital masovnije ulaže u obnovu zgrada.
PLAN REPowerEU Solarni paneli postat će sastavni dio milijuna zgrada
Kao dio plana ‘REPowerEU‘, inicijativa ‘EU Solar Rooftop‘ postavlja ambiciozan cilj da solarni paneli na krovovima budu obvezni za sve postojeće javne i poslovne zgrade veće od 250 m2 do 2027. i sve nove stambene zgrade do 2029. To će rezultirati neviđenom transformacijom europskog fonda zgrada. Solarni paneli postat će sastavni dio zgrada na milijunima zgrada u bliskoj budućnosti.
Rizici transformacije
Ta će transformacija neupitno pozitivno utjecati i na okoliš i na uštedu energije, ali donijet će i izazove koje treba predvidjeti i kojima bi se trebalo pozabaviti od samog početka u nacionalnim strategijama. Krovovi diljem EU bit će prepuni električnih sustava koji će biti izravno izloženi vremenskim nepogodama i vanjskim utjecajima. Posljedično možemo očekivati više požara na krovovima.
Početne analize pokazuju da rizik vezan uz ugradnju PV panela nije povezan samo s povećanim požarnim opterećenjem i mogućnošću zapaljenja već i s načinom na koji se požar razvija na krovištu. Promjena ponašanja vatre može povećati brzinu širenja vatre i intenzitet požara. U isto vrijeme prisutnost električnih modula dodatan je izazov vatrogascima u gašenju požara na krovovima.
Učinkovita izolacija
Velika međunarodna osiguravajuća društva, koja razumiju i prate rizik od požara u zgradama, već su priznala dodatne rizike od požara fotonaponskih sustava instaliranih na krovovima i objavila su preporuke o tome kako ublažiti te rizike za zgrade i ljudske živote. Njihove preporuke općenito se primjenjuju na velike industrijske i komercijalne zgrade. Ipak, te mjere zaštite od požara trebale bi se primjenjivati i na visokorizičnim javnim zgradama kao što su škole i bolnice ili vrtići. Nacionalni propisi i zakonodavstvo EU tek trebaju uzeti u obzir preporuke osiguravajućih društava. Razumijevanje dodatnih rizika fotonaponskih instalacija i njihovo smanjenje stoga je ključno za njihovo sigurno postavljanje.
ROCKWOOL izolacija od kamene vune sprječava širenje požara i tako smanjuje posljedice požara dogodi li se na krovu s fotonaponskim sustavima. Izrazito je otporna na vatru. Djeluje tako da suzbija vatru i sprječava njezino širenje.
