Francuski predsjednik Emmanuel Macron promovirao je mladog, popularnog ministra obrazovanja Gabriela Attala u premijera dok se sprema za nadolazeće europske izbore i nastoji ponovno pokrenuti drugi mandat u čemu ga trenutno ometa rascjepkani parlament.
Elizejska palača potvrdila je izbor u priopćenju u utorak, dodajući da će Attal sada odabrati svoj kabinet.
S 34 godine, Attal će biti najmlađi francuski premijer i prvi otvoreno deklarirani homoseksualac, s izrazito više političke sposobnosti od tehnokratske Élisabeth Borne, koja je podnijela ostavku u ponedjeljak i bila tek druga žena na toj poziciji, objavio je Financial Times.
Attal je, piše FT, iznenađujući izbor s obzirom na to da je tek počeo raditi kao ministar obrazovanja i manje je iskusan od drugih kandidata koji su zaobiđeni, poput veteranskog ministra financija Bruna Le Mairea i bivšeg ministra poljoprivrede Juliena Denormandiea.
Čini se da se Macron kladi da će Attalova karizma pomoći okrenuti stranicu na teškoj dionici obilježenoj parlamentarnim borbama oko imigracije i nepopularnom mirovinskom reformom prošle godine, te da može premostiti jaz od deset bodova koji se stvorio s krajnje desnom strankom Marine Le Pen za nadolazeće europske izbore.
Ipak, autorica i politička analitičarka Chloé Morin upozorila je da imenovanje Attala neće riješiti Macronov najveći problem, a to je da on više nema parlamentarnu većinu pa mora sklopiti dogovore s oporbenim strankama kako bi proveo svoj program reformi.
- Attal je najpopularniji ministar u vladi i oličenje generacije koja je došla na vlast zahvaljujući Emmanuelu Macronu - rekla je. On je ‘najbolji protivnik‘ kojeg je Macron imao u svom taboru da se suoči s Jordanom Bardellom, 28-godišnjim čelnikom krajnje desnog Rassemblement Nationala koji vodi listu te stranke na europskim izborima.
Nakon što je imenovana 2022., Borne se borila da izgradi širu koaliciju s oporbenim zastupnicima, ali je prošle godine uspjela ispuniti Macronove glavne političke ciljeve, poput podizanja dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine unatoč višemjesečnim uličnim prosvjedima. Često je pribjegavala korištenju klauzule 49.3 ustava kako bi nadglasala zakonodavce da donesu zakone i proračune - upotrijebivši je 23 puta u 18 mjeseci, što je druga najčešća uporaba bilo kojeg premijera.
Borneov rejting je pao na gotovo najnižu razinu svih vremena od 23 posto, dok je Macronov jedva bolji s 27 posto. Attal se, međutim, popeo za 14 bodova u pet mjeseci i dosegao stopu odobravanja od 40 posto, što ga čini najpopularnijim političarem u Francuskoj, prema Ipsosu.
Nekoć član Socijalističke stranke, Attal je bio dio prvog vala zastupnika koji su došli na dužnost nakon što je Macron izabran za predsjednika 2017. na centrističkoj, poslovno orijentiranoj platformi. Nakon što je dobio prvi posao u Macronovoj vladi kao niskorangirani dužnosnik u ministarstvu obrazovanja 2018., polako se, ali sigurno uspinjao na ljestvici.
Njegov profil porastao je na vrlo vidljivoj poziciji vladinog glasnogovornika 2020., gdje bi se pojavljivao na tjednoj konferenciji za novinare, a zatim je postao ministar proračuna 2022. i ministar obrazovanja u srpnju 2023.
Macron je obećao da će se u preostale tri godine svog mandata usredotočiti na ‘ponovno naoružavanje‘ zemlje i njezinih javnih službi. Postizanje pune zaposlenosti ostaje prioritet, kao i usporavanje uspona Le Penovog krajnje desnog pokreta. ‘Znam da mogu računati na vašu energiju i angažman u provođenju projekta obnove koji sam najavio‘, rekao je predsjednik u objavi na društvenim mrežama upućenoj Attalu.
Mujtaba Rahman, analitičar iz grupe Eurasia, predvidio je odmak od ekonomskih reformi kako bi se više usredotočio na socijalna pitanja, kao što je nadolazeći zakon o eutanaziji i uvrštavanje prava na pobačaj u ustav.
- Uz usvojene glavne reforme, Macron će se zalagati za politiku koja će biti društvenija i atmosferičnija i vjerojatno manje stvarati podjele. Oni će pokušati odgovoriti na popularne tjeskobe o francuskoj demokraciji, kriminalu i antisocijalnom ponašanju - zaključio je Rahman.