Još donedavno obećana zemlja, Njemačka sve dublje kroči američkim stazama. Onima po kojima su ljudi, više ne samo s nižih dijelova društvene ljestvice, prisiljeni raditi nekoliko poslova da bi mogli financirati minimum života. S 12 eura zajamčene satnice i radnim tjednom od 42 sata može se zaraditi oko 2200 eura bruto, što je tek oko 60 posto prosječnih prihoda u Njemačkoj i nije dovoljno za život.
Jer kada se od tog iznosa odbiju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, crkveni porez i porez na dohodak (koji ovisi i o bračnom stanju i broju djece), na račun sjedne prosječnih mršavih 1500 eura. Kako je za Deutsche Welle izjavio jedan socijalni radnik, u ‘slobodno‘ vrijeme posrednik u ugovaranju kredita, DJ, tonski snimatelj i pomoćnik u službi spašavanja, u lošim je mjesecima ‘kraći‘ za nekoliko tisuća eura. Stoga ne čudi da je službeno u Njemačkoj gotovo 17 posto stanovništva, dakle više od 14 milijuna građana, zahvaćeno siromaštvom. Taj broj zbog inflacije i dalje raste.
Na prvi se pogled čini da su pandemija i nedostupnost ruskoga plina Njemačku sunovratili na rub recesije, ali problemi su izronili još 2019. Industrijska je proizvodnja uoči pandemije padala dva uzastopna tromjesečja držeći BDP binarno, između nule i jedinice – BDP je u 2019. porastao samo 0,6 posto, što je bio najsporiji tempo od 2013. godine. Iako se BDP već u drugoj godini pandemije oporavio, ukupne performanse pokazuju da Njemačka ima ozbiljnih problema koji neće biti rješivi u kratkome dahu. Na te su se probleme zalijepili pandemija i zatvorene plinske slavine.
Tehnička recesija
Za početak, na rubu je tehničke recesije. Jure Borovac, equity fond manager InterCapital Asset Managementa, navodi da je prije koji dan stigla statistička revizija podataka za Njemački BDP u prvome tromjesečju ove godine. Ona je pokazala da se njemačko gospodarstvo smanjilo 0,3 posto u odnosu na prošlo tromjesečje, što znači da je riječ o padu dva kvartala zaredom.
– To pak znači da je Njemačka zapravo ušla u tehničku recesiju. Privatna i javna potrošnja zajedno su negativno utjecale na gospodarsku aktivnost, a blago je zimsko vrijeme pomoglo građevinskom sektoru da se privremeno oporavi te vrati kao pokretač rasta. Čini se da toplo zimsko vrijeme, oporavak industrijske aktivnosti potpomognut ponovnim otvaranjem Kine i ublažavanje problema u opskrbnom lancu nisu bili dovoljni da izvuku gospodarstvo iz zone recesije. To je dokaz da privatna potrošnja i dalje trpi posljedice još uvijek visoke inflacije. S druge strane, poticaj otpornijeg uslužnog sektora mogao bi pomoći u oporavku – tumači Borovac, dodajući da iako je Njemačka tehnički zagazila u recesiju glavni je njemački dionički indeks DAX blizu povijesnih razina.
Indeks ove godine bilježi rast od gotovo 16 posto, što znači da je pozicija tog indeksa u vrhu razvijenih dioničkih tržišta u 2023. godini. Razlog je rasta indeksa i u vremenima stiskanja djelomice u objavljenim solidnim rezultatima za prvo tromjesečje industrijskih teškaša poput Mercedesa, Siemensa i BMW-a.
– Međutim, s obzirom na početak slabljenja narudžbi u pitanju je održivost tih razina dobiti i sposobnost kompanija da održe trenutačne razine marži. Pad kupovne moći, slabije industrijske narudžbe kao i utjecaj najagresivnijeg monetarnog pooštravanja politike u desetljećima te očekivano usporavanje američkoga gospodarstva govore u prilog slabijoj gospodarskoj aktivnosti u idućem razdoblju. Povrh tih uzroka, rat u Ukrajini, demografske promjene i energetska tranzicija strukturno će opteretiti njemačko gospodarstvo u nadolazećim godinama. Znamo da je Njemačka dugo ovisila o jeftinoj ruskoj energiji kako bi opskrbila svoju svjetski poznatu proizvodnu bazu i jednako se oslanjala na Kinu da kupuje njezin izvoz. Taj model jeftine troškovne baze kombinirane s proizvodima visoke dodane vrijednosti sada je ugrožen i neizvjesne budućnosti, a oporavak i pozicija Njemačke u globalnom gospodarstvu ovisit će o tome kako će se nositi s tim izazovima – zaključuje Borovac.
Previše Rusije, Kine i SAD-a
Ništa bolje prognoze ne nude ni dva makroekonomista. – Nedavni pad svih vodećih indeksa poslovne klime i narudžbi za prerađivačku industriju upućuje na jačanje negativnih rizika za rast BDP-a, odnosno produljenje recesije u drugoj polovici godine. Suprotno očekivanju većine da će pad cijena energenata imati blagotvoran utjecaj na ekonomiju u drugoj polovici godine, smatramo nevjerojatnim da će domaća potražnja ostati imuna na snažan kumulativni porast referentnih kamatnih stopa od 375 baznih bodova od prošloga ljeta do danas. S obzirom na to da su sve vodeće središnje banke također znatno pooštrile uvjete financiranja, teško je nadati se da bi slaba domaća potražnja mogla biti kompenzirana održivim rastom izvoza, posebno ne nakon što je rast eura pogoršao konkurentnost. Tijekom posljednjih 50 godina u Njemačkoj je svaki ciklus rasta kamatnih stopa redovito vodio u recesiju, uz prosječni odmak od početka podizanja ključnih kamata do početka recesije – tumači Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Goran Šaravanja, prvo ekonomsko pero HGK, dodaje da su pandemija i ruska agresija na Ukrajinu otkrili rizičnost njemačkoga modela rasta u protekla tri desetljeća. – Ne samo što je njemačka ekonomija previše ovisna o pristupu jeftinim ruskim energentima nego i je i previše oslonjena na kinesko tržište kao svoje najveće pojedinačno izvozno tržište (SAD je ukupno najveći trgovinski partner Njemačke). Geopolitički potresi, u kojima se EU i Kina nalaze na suprotnim stranama, primjerice sada u vezi s Ukrajinom, kompliciraju daljnji razvoj gospodarskih odnosa. Njemački fokus na podizanju konkurentnosti nauštrb domaćih kućanstava, čije plaće rastu niže od produktivnosti, smanjio je domaću potražnju i izložio je ekonomiju inozemnim rizicima, a kada inozemna potražnja usporava, teže je izvoziti – precizira Šaravanja.
Problem je obostran, jer ako Njemačka potražnja uspori to će izazvati priličnu glavobolju ostatku članica, posebno južnih poput Hrvatske. U kojoj se nadaju da je glavobolja akutna, ne i kronična. Kako nam priča jedan mali hrvatski poduzetnik iz drvoprerađivačke branše, u ovu je godinu ušao s 20-ak posto nižim narudžbama dva kupca iz Njemačke s kojima radi već više od desetljeća. Budući da nije potpuno oslonjen na njih (dio je kupaca iz Italije i Švicarske i oni ga zasad nisu razočarali) utjecaj na prihode neće biti golem. No, nije mu svejedno, jer jedan kupac iz Italije najavljuje da ugovor u drugoj polovici godine možda neće biti obnovljen.
Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.