UniCredit je na Godišnjem sastanku i poslovnom forumu EBRD-a, koji se održava u Sarajevu, potvrdio svoju predanost regiji Srednje i istočne Europe (SIE) kao važnom pokretaču rasta i predstavio makroekonomske izglede za 2019-2020 te predviđanja za korporativne klijente, mala i srednja poduzeća te građanstvo.
U većini država regije Srednje i istočne Europe vjerojatan je nastavak rasta zdravim tempom u 2019.
Vanjsko okruženje: U 2019. i 2020. očekuje se cikličko usporavanje globalnog rasta, što je ponajviše posljedica očekivane tehničke recesije u SAD-u, gdje će trenutačno razdoblje rasta vjerojatno potrajati najduže u povijesti. Usporavanje globalne trgovine već se materijaliziralo, pri čemu se ovog ljeta očekuje kratkoročni oporavak zahvaljujući vjerojatnom skoku njemačke proizvodnje, potencijalnom trgovačkom sporazumu SAD-a i Kine te povoljnjim globalnim financijskim uvjetima nakon što se američka središnja banka FED i europska središnja banka ECB ponovno okrenu umjerenijoj monetarnoj politici. Kasnije u 2019. te u 2020. na globalno usporavanje utjecat će ponajprije kraj ciklusa rasta u SAD-u. U eurozoni se u 2019. i 2020. očekuje usporavanje ekonomskog rasta na 1,0 posto.
Vjerojatno je da će Srednja i istočna Europa rezultatima nadmašiti ostala rastuća tržišta: Poput ostatka svijeta, Srednja i istočna Europa također će biti pod utjecajem globalnog usporavanja. Međutim, ta regija mogla bi biti bolje pozicionirana za suočavanje s vanjskim nepovoljnim kretanjima od drugih rastućih tržišta zahvaljujući snazi domaće potražnje, povoljnoj monetarnoj politici i manjem oslanjanju na kratkoročno nestabilno vanjsko financiranje. Očekuje se da će ekonomsko okruženje u 2019. ostati povoljno. Nakon dostizanja vrhunca u 2018., očekuje se da će BDP država Srednje i istočne Europe koje su članice EU-a nastaviti rast iznad očekivanih dugoročnih stopa, pri čemu će Poljska, Mađarska, Bugarska, Slovačka, Srbija i Slovenija sve ostvariti rast veći od 3,2 posto na godišnjoj razini. U Rusiji se očekuje stopa rasta blizu 1 posto, dok Turska prolazi svoju prvu recesiju od globalne financijske krize, ali mogla bi se vratiti rastu u 2020. godini.
KORPORATIVNI KLIJENTI I MALA I SREDNJA PODUZEĆA: POTVRDA POTENCIJALA RASTA
UniCredit će u 2019. iskoristiti očekivani rast BDP-a u Srednjoj i istočnoj Europi, pri čemu će se regija okoristiti prednostima otvorene ekonomije, a izravna strana ulaganja i EU fondovi odigrat će važnu ulogu za gospodarstvo i osigurati potencijal rasta za korporativni sektor te mala i srednja poduzeća.
Korporativni sektor i tržište spajanja i akvizicija: Korporativni sektor u Srednjoj i istočnoj Europi i dalje je konzervativan kad je riječ o financiranju i najvećim dijelom je fokusiran na tradicionalne zajmove banaka. Još uvijek postoji prostor za rast u području financiranja zaduživanjem i poduzetničkim kapitalom, iako on u velikoj mjeri ovisi o specifičnim čimbenicima u svakoj državi. U području spajanja i akvizicija 2018. godine realizirana je najveća vrijednost poslova u proteklih pet godina, iako je ta vrijednost bila dobrano ispod povijesnih maksimuma. U 2018. godini ostvarene su 222 transakcije (u usporedbi s 254 u 2017.). Najaktivniji je bio potrošački sektor s 48 transakcija, a nakon njega slijedi sektor telekomunikacija, medija i tehnologije te grupa financijskih institucija. UniCredit je u 2018. godini sudjelovao u 20 transakcija u regiji Srednje i istočne Europe – više od bilo koje druge investicijske banke. To UniCredit čini vodećom bankom na rang ljestvici spajanja i akvizicija po broju transakcija petu godinu zaredom.
U regiji Srednje i istočne Europe prisutni su dinamičan korporativni sektor i mala i srednja poduzeća kao podrška gospodarskom rastu: UniCredit nudi potpun asortiman bankarskih proizvoda i usluga za korporativne klijente i mala i srednja poduzeća i fokusiran je na daljnje unaprjeđenje svoje ponude kako bi predvidio i ispunio potrebe klijenata. Sektor malih i srednjih poduzeća u Srednjoj i istočnoj Europi zapošljava 11,4 milijuna ljudi u 3,2 milijuna poduzeća te stvara 195 milijuna eura ekonomske dodane vrijednosti. Na njega u velikoj mjeri utječu trendovi koje nameće okruženje koje se ubrzano mijenja, a koji stvaraju nove potrebe na koje banke moraju odgovoriti – regulatorni utjecaji, tržišta kapitala i digitalizacija. Među ostalim inicijativama, UniCredit u sektoru malih i srednjih poduzeća pruža podršku kroz posebni UniCredit CEE Lounge – ekskluzivno partnerstvo s inicijativom ELITE Grupe Londonske burze, pomažući sudionicima u boljem razumijevanju različitih dostupnih opcija financiranja te u pripremanju za interakcije s investitorima koje bi mogle biti potrebne za podršku njihovom budućem rastu. U UniCredit CEE Lounge do danas je primljeno preko 60 poduzeća iz 11 država iz cijele UniCreditove mreže u Srednjoj i istočnoj Europi. UniCredit također nastavlja omogućivati pristup prilikama za financiranje iz EU fondova koji u Srednjoj i istočnoj Europi igraju vrlo važnu ulogu (oko 90 milijardi eura od 2014. do 2017., što iznosi 18 % proračuna EU-a).
Andrea Diamanti, direktor odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i istočnu Europu u UniCreditu istaknuo je: “Kao najveći zajmodavac u regiji i snažan partner našim klijentima te zajednicama u kojima poslujemo, težimo podupiranju njihova razvoja i rasta. Naša snaga leži u našem dubinskom poznavanju lokalnih tržišta, našoj snažnoj međunarodnoj mreži i našim kontinuiranim ulaganjima u digitalizaciju kako bismo predvidjeli i ispunili potrebe naših klijenata.”
POSLOVANJE S GRAĐANSTVOM: RAST POKREĆU LJUDSKI I DIGITALNI KAPITAL
Ljudski kapital, digitalna spremnost i tehnološki otisak značajke su koje područje Srednje i istočne Europe čine idealnim tlom za digitalizaciju, rast i razvoj.
Učinkovitost bankarskog sektora u Srednjoj i istočnoj Europi: Srednja i istočna Europa te tržišta Zapadne Europe imaju slične populacije od oko 150 milijuna građana među kojima dolazi do konvergencije koja prihode i nominalni BDP podiže na razine prosjeka EU-a. Međutim, na tržištima Srednje i istočne Europe postoji prostor za rast u poslovanju s građanstvom zahvaljujući:
- Nižim bankarskim troškovima banaka u Srednjoj i istočnoj Europi koje uslužuju slične populacije uz niže operativne troškove i veću učinkovitost zaposlenika, poslovnica i bankomata
- Manjoj penetraciji u pogledu volumena/ BDP veličine tržišta kredita građanstvu (oko 9 posto u usporedbi s oko 14 posto)
- Bržoj digitalizaciji koja je posljedica manjeg tehnološkog naslijeđa, a za posljedicu ima veću brzinu pokrivanja širokopojasnim internetom i brži rast penetracije interneta (76,3 posto)
Ivan Vlaho, direktor odjela poslovanja s građanstvom u Srednjoj i istočnoj Europi u UniCreditu, komentirao je:
- UniCredit posluje s više od 15 posto populacije u regiji Srednje i istočne Europe. Naša baze klijenata raste, a broj korisnika mobilnog bankarstva povećao se sa 13 posto u 2015. na današnjih 40 posto, navodi Ivan Vlaho, direktor odjela poslovanja s građanstvom.
ZELENE, SOCIJALNE I ODRŽIVE OBVEZNICE: SVE VEĆA PREDANOST ETIČNOSTI
Sve veći interes za zelene izvore financiranja, poput zelenih obveznica, pokazuje da tvrtke cijene vrijednosti održivosti i da su predane uzornom korporativnom ponašanju.
Razvoj tržišta u izdanim iznosima: izdavanje obveznica ubrzano raste. Zelene obveznice dosegnule su vrhunac od 167 milijardi američkih dolara u 2018. (povećanje od 5,8 posto godišnje) unatoč manjem iznosuukupno izdanih obveznica na svjetskom tržištu. Očekujemo da će izdavanje zelenih obveznica rasti i u 2019., do 170 milijardi američkih dolara (rast od 1,7 posto godišnje). Iznos izdanih obveznica u Europi dosegao je 66 milijardi američkih dolara u 2018., što je činilo 40 posto sveukupno izdanih novih obveznica u 2018. Očekujemo da će europski izdavači donijeti 72 milijarde američkih dolara na primarno tržište u 2019. godini (što čini 42 posto novoizdanih zelenih obveznica.
UniCredit je pionir u donošenju zelenih obveznica na tržište: UniCredit je od samih početaka aktivan na tržištu zelenih, socijalnih i održivih obveznica, s obzirom na to da je od 2007. udruženi glavni upravitelj obveznicom za klimatsku osviještenost Europske investicijske banke. UniCredit je dokazao svoju stručnost u brojnim mandatima. U slovenskoj promocijskoj i razvojnoj banci SID Banka 2018. uspješno je određena vrijednost prve transakcije zelene obveznice (75 milijuna eura), prve izdane u Sloveniji. UniCredit je bio glavni upravitelj i banka za strukturiranje zelene obveznice.
REGIJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE KAO VAŽAN POKRETAČ RASTA ZA UNICREDIT
Regija Srednje i istočne Europe i dalje je snažan pokretač rasta za Grupu zahvaljujući ponovno utvrđenoj vodećoj poziciji i snažnom rastu baze klijenata u 2018. UniCredit je najveći zajmodavac u regiji Srednje i istočne Europe (65.33 milijarde eura 1 ), s tržišnim udjelom od 11,6 posto u zajmovima i solidnim rastom u proteklih pet godina 2 . UniCredit je prva banka u regiji Srednje i istočne Europe po sveukupnoj imovini 3 , i u prvih pet u većini zemalja regije Srednje i istočne Europe 4 .
UniCreditova baza klijenata u regiji Srednje i istočne Europe konstantno raste prema cilju od 2,6 milijuna novih neto klijenata do kraja 2019. Kvaliteta portfelja također se poboljšava, s omjerom bruto neprihodujuće izloženosti smanjenim za 152 bazna boda (sa 7,9 na 6,4 posto), kada usporedimo ukupnu 2018. godinu sa 2017.
Kao rezultat toga, povrat na alocirani kapital 2018. godine iznosio je 15,7 posto, čime je još jednom naglašena snažna profitabilnost Divizije za regiju Srednje i istočne Europe.
UniCreditov uspjeh u regiji utemeljen je na solidnoj franšizi - jednoj od najvećih i najraširenijoj u regiji Srednje i istočne Europe, 1663 podružnica u 11 zemalja - sa snažnom lokalnom pokrivenošću, upravljanjem odnosima s klijentima i sposobnošću korištenja postojeće poluge globalnih proizvodnih linija, “best-in-class” usluge i “know-how“ Grupe, kako bi pružili klijentima najbolju uslugu. Pozicija UniCredita na tržištu regije Srednje i istočne Europe pruža lokalnim bankama pozamašnu prednost zahvaljujući izraženom prepoznavanju branda, pristupu međunarodnim tržištima, dijeljenju najboljih praksi i značajnim ekonomijama razmjera.