17. lipanj 2019.

Žalac: U idućoj financijskoj perspektivi dogodit će se smanjenje financiranja EU-a i na to moramo biti spremni

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske i Europska investicijska banka organizirali su 17. lipnja u Arsenalu u Gradu Hvaru cjelodnevnu konferenciju o pametnim ulaganjima Investicijske platforme za podršku pametnim gradovima i otocima u Europi.

Glavne teme konferencije bile su perspektiva pametnih gradova, pametnih otoka i investicijskih platformi u EU-u; investicijske platforme - kombiniranje financiranja za pametne gradove u kohezijskim zemljama te stvaranje hrvatske investicijske platforme za pametne gradove i otoke.

Pojam pametan grad i pametni otok obuhvaćaju područja čije su građevine, komunalne usluge, tehnološki razvoj i transportne infrastrukture potpuno održive i visoko učinkovite.

Na prvom panelu o perspektivi pametnih gradova, pametnih otoka i investicijskih platformi u Europskoj uniji, uz Vazila Hudáka, dopredsjednika Europske investicijske banke i Gabrijelu Žalac, ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a, govorio je i član Političkog odbora EU-a Sporazuma gradonačelnika, dr. sc. Julije Domac, ujedno i ravnatelj REGEA-e, najveće hrvatske regionalne energetske agencije.

- Mogu li sada digitalne tehnologije u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije donijeti potpunu demokratizaciju proizvodnje energije, otvaranje vrata privatnom kapitalu i situaciju u kojoj je baš svaki pojedinac na kugli zemaljskoj i proizvođač i trgovac energijom? Danas se ionako sve više toga događa virtualno, a aplikacija postaje čarobni štapić kojim se rješavaju svi problemi. Kad imate aplikacije za ulaganje na burzi, za traženje restorana, za plaćanje parkirnog mjesta, zašto ne bi postojala i aplikacija za ulaganje u obnovljive izvore energije. Globalna potrošnja energije prošle je godine porasla za 2,3 % što je najveći porast u ovom desetljeću. Većina potrošnje još uvijek se zadovoljava iz fosilnih goriva, iako je porast korištenja energije sunca iznosio 31 %, a slično raste i korištenje energije vjetra. Rezultat svega je i rast globalne emisije CO2, i to za 1,7 % u 2018. Nije to jedini globalni izazov koji se trenutno događa. Gradovi i regije Europske unije prihvatili su taj globalni izazov, a mi u Hrvatskoj još to nismo dovoljno prepoznali - kazao je dr. sc. Julije Domac.

Sporazum gradonačelnika najuspješnija je inicijativa Europske komisije koju potpisuje više od 9.000 gradova i važno je otvoriti vrata gradovima u pripremi projekata. Dr. sc. Julije Domac najavio je i European City Facility za hrvatske gradove radi pomoći gradovima u pripremi projekata na područje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i borbe protiv klimatskih promjena i do 60.000 eura.

No, važnost nije samo financijska, već i politička. Na taj način, pojašnjava Domac, gradovi dobivaju na važnosti koju zaslužuju i na povećanju svoje vidljivosti, jer u konačnici, oni su ti na čijim se razinama mogu dogoditi pa se i događaju promjene.

Isto tako, gradovi su ti koji zatvaraju financijsku konstrukciju; da bi zatvorili vlastitu komponentu, nerijetko se moraju zadužiti i sve se više pokazuje kako gradovi itekako prepoznaju nove, takozvane alternativne modele financiranja. Odličan primjer je i prepoznavanje nacionalnog projekta Izgradimo Hrvatsku Hrvatske zajednice županija koji za cilj ima energetsku izgradnju zgrada i infrastrukture, upućenog premijeru, a na inicijativu Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.

Adalbert Jahnz, član Kabineta potpredsjednika Europske komisije Maroša Ševčoviča, vratio je temu na razinu EU-a ističući da je ideja pametnih otoka i pametnih gradova je, uostalom, i borba protiv klimatskih promjena.

- Jedan je od predloženih ciljeva Europske unije da do 2050. godine EU bude klimatski neutralna što ujedno i samo po sebi znači održiva, na obnovljivim izvorima energije. Ne zapadne članice, već EU generalno, bez iznimke po zemljama. U tom smjeru idu upravo i pametni gardovi i pametni otoci - rekao je Jahnz.

Pametni otoci i gradovi

Žalac je pojasnila kako ciljevi nisu mali, ali da će sredstva biti manja.

- U idućoj financijskoj perspektivi dogodit će se smanjenje financiranja EU-a i na to moramo biti spremni. Mi smo prvaci u Europi kada govorimo o financijskim instrumentima. 10 smo financijskih instrumenata ponudili na tržište. To je nešto s čime se zaista treba pohvaliti. Za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politiku u novom će se financijskom razdoblju dogoditi smanjenje za 6 % što smatram dosta lošim, jer Kohezijska politika je ono što nam daje dodanu vrijednost. Tu ćemo se morati zajednički boriti i na razini Vijeća ministara i na razini Europskog vijeća. No, s druge strane veća sredstva biti će za integrirana teritorijalna ulaganja - pojasnila je ministrica Žalac.

Panel raspravu zaključio je Vazil Hudak, potpredsjednik Europske investicijske banke koji je kazao kako se suočavamo s dva velika izazova.

- S jedne strane trebamo EU učiniti kompetitivnijim istovremeno radeći na koheziji unutar EU-a. To su dva ključna izazova koja su pred nama i koja zajednički moramo svladati - zaključio je Hudak.