21. listopad 2018.

Završio Sajam zdrave hrane i Dani lova

Dani lova i ribolova na veliko zadovoljstvo lovaca i ribolovaca održali su se drugu godinu zaredom na Zagrebačkom velesajmu. Uz Sajam održana je izložba županijskih lovačkih saveza i turističkih zajednica. Pokrovitelji Dana lova i ribolova su Grad Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Hrvatski lovački savez i Hrvatsko športsko ribolovni savez. Dani lova i ribolova održali se u paviljonima 7 i 7a Zagrebačkog velesajma, a izlagalo je 64 izlagača iz 14 zemalja.

Cilj Dana lova i ribolova je istaknuti mogućnost razvoja lovnog turizma na kontinentalnom području Hrvatske u suglasju s prirodom, a pored izlagačkog segmenta održan je edukacijsko-stručni program kojim se žele naglasiti potencijal te izravni značaj lovstva u očuvanju i održavanju prirode. Hrvatski lovački savez i Općina Pisarovina organizirali su nacionalnu konferenciju na temu „Strukturiranim dijalogom do održivih ruralnih zajednica

Sajam hrane i zdravog življenja

Usporedo s Danima lova i ribolova u paviljonima Zagrebačkog velesajma održan je i Sajam hrane i zdravog življenja. Ovogodišnji termin proširen je segmentom hrane kao prirodan slijed, ali i potreba proširenja tradicionalnih Sajmova zdravog življenja koji su svojim prepoznatljivim segmentima Organica, APItera i Mystic već svrstani u vrh ponude ovakvih tematskih događanja.

Cilj projekta bila je promocija kvalitete hrvatskih proizvoda, a u ponudi su bili proizvodi čiji nazivi su zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, proizvodi hrvatskih farmi i polja, ekološki proizvodi, hrvatski otočni proizvodi te proizvodi nosioci oznaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Izlagački segment sajmova, njih više od 250, obuhvatio je četiri programske cjeline; Hrana, Organica, APItera i Mystic.

Sajmove je otvorio Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Republike Hrvatske.

Održana međunarodna konferencija na temu poljoprivredne politike

Iznimno važna međunarodna konferencija ‘Budućnost zajedničke poljoprivredne politike Europske unije‘ s osvrtom na dosadašnju provedbu Programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj održana je 18. i 19. 10. 2018. u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.

Konferenciji su nazočili visoki službenici Europske komisije, predvođeni direktoricom Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EK, Josefine Loriz-Hoffmann. U dva panela ‘Nepoštena trgovačka praksa - pravni okvir u RH te stanje i pristup rješavanja ovog problema u EU‘ te Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi – jesu li hrvatski brend?, obrađene su aktualne teme značajne za razvoj i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, podizanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda, usklađivanja zajedničke poljoprivredne politike u Europskoj uniji i s tim u vezi potrebnih reformi u Republici Hrvatskoj, pružanja pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima pri podnošenju 2 zahtjeva za novčanim potporama, financiranja poljoprivrede i prehrambene industrije bespovratnim sredstvima EU.

Na prvom panelu Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, govorio je o razlozima donošenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji je u Hrvatskoj u punoj primjeni od 1. travnja 2018. godine, a zbog stanja na tržištu i nepovoljnog položaja proizvođača u odnosu na trgovačke lance. Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu govorila je o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom koju je Europska komisija predložila u travnju ove godine, a koja proizvođače stavlja u nepovoljan položaj te ju ne čudi njihov strah oko prijavljivanja primjera nepoštene trgovačke prakse. Spomenuti zakon jedan je od rijetkih primjera gdje je Hrvatska išla korak ispred EU. Ako će zakon pravilno funkcionirati, primjenu će osjetiti ne samo proizvođači nego i krajnji potrošači, zaključak je prvog panela.

>>>Sajmovi hrane i zdravog življenja: Hrvatska hrana i proizvodi su brend

Domaći govornici redom su bili stručnjaci iz svih segmenata poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Organizatori Konferencije bili su Grad Zagreb, Europska komisija i Zagrebački velesajam, a suorganizator Ministarstvo poljoprivrede.

Na drugom panelu Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi – jesu li hrvatski brend?, panelisti iz različitih institucija istakli su njihov svakodnevni rad na diferencijaciji i prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda. Alat za bolju konkurentnost proizvoda su oznake kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode: Zaštićena oznaka izvornosti, Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Zajamčeno tradicionalni specijalitet, označavanja domaćih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda – mlijeka, mesa, jaja, meda te brašna i pekarskih proizvoda, Hrvatski otočni proizvodi, Kupujmo hrvatsko, Halal certifikat i sl. Stavljanje navedenih oznaka na proizvode pruža proizvođačima alat za bolje prepoznavanje proizvoda sa posebnim karakteristikama na tržištu i njihovu promociju, štite se proizvođači od nelojalne konkurencije i zlouporabe ugleda proizvoda te osigurava pravednu dobit proizvođačima tradicionalnih proizvoda.

Na temu predstavljanja proizvoda i generatora brendova Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma istakla je značaj sajmova, koji su bili i ostali mjesta na kojima se prezentiraju nova dostignuća. Primjerice, svima poznata Vegeta svoje prvo pojavljivanje imala je 1969. godine upravo na Velesajmu. Sajamski organizatori danas imaju veliki izazov dinamizirati priču i oblikovati ju prema današnjim trendovima, dok sajam postaje hibrid višerodnih tipova događanja, a riječ je o novim, inovativnim kombinacijama sajma, kongresa, festivala i online prisutnosti. Sajam i dalje ostaje alat za ostvarivanje tržišnih ciljeva.

Suorganizator sajmova bio je Grad Zagreb, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, dok su partneri Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina u Republici Hrvatskoj, Hrvatsko apiterapijsko društvo, Hrvatski pčelarski savez, Centar dr. Rudolfa Steinera i Udruženje Huped.

Ulaz na sajmove bio je besplatan za sve posjetitelje, a procjena je da je Sajmove hrane i zdravog življenja i Dana lova i ribolova razgledalo više od 12.000 posjetitelja.