16. lipanj 2019.

Dejan Kovač: Sad je vrijeme da se broj zaposlenih u državnoj upravi smanji za 20 posto

Znanstvenik Dejan Kovač, postdoktorand prestižnog američkog sveučilišta Princeton, bio je gost u Točki na tjedan u programu N1 televizije. On tvrdi da se jedan posto najboljih studenata u Hrvatskoj može mjeriti s jedan posto najboljih studenata bilo gdje u svijetu.

- Mi Hrvati se u dosta sfera precjenjujemo, a u dosta sfera se podcjenjujemo. Proizveli smo vrhunske znanstvenike, stvar je selekcije, da tih jedan posto dođe do svog ostvarenja u našem sustavu, tvrdi Kovač, ali smatra da Hrvatska nema način da prepozna tih jedan posto najboljih.

- Čile je to napravio genijalno, oni su kao Njemačka u Europi. Oni imaju preko 200 ljudi koji su završili na Ivy League. Ima sigurno Hrvata, što se tiče ekonomskih znanosti imamo jako malo ljudi na top sveučilištima, ali postoji sad taj novi val političkih ekonomista koji su školovani vani. Podbacili smo 90-ih...

Komentirao je i upis Katarine Kitorović, kćerke predsjednice Grabar Kitarović, na Harvard.

- Ako je zaista bila najbolja, najbolji učenici zaista lako mogu upasti na Harvard, Princeton... Ne gleda se samo školski uspjeh, traži se da imate širinu kao osoba, oni žele da se možete što bolje uklopiti u sustav. Iz Hrvatske se jako malo ljudi prijavljuje. Mi imamo taj sustav starog mišljenja, koji se ne mijenja.

Kovač je u Točki na tjedan govorio i o projektima na kojima radi:

- Mi želimo smanjiti nejednakost u pristupu kvalitenom školovanju. Tako da i djeca iz lošijih socijalnih grupa mogu slušati profesora s Princetona, Harvarda i komunicirati s njima.

Ima li u Hrvatskoj sluha za takve projekte?

- Ima dok ne tražite novce. Nisam ih ni tražio. Ja sam se vratio da pomognem u onome što znam i u čemu sam dobar. Sustav je dosta inertan. Sad ću morati sjesti s ljudima iz Ministarstva znanosti da vidimo koja Sveučilišta možemo opremiti tom najnovijom digitalnom tehnologijom. Ljudi koji odlučuju o znanosti nemaju sustav vrijednosti na toj znanstvenoj razini - rekao je Kovač.

Kovač je govorio i o kurikularnoj reformi, a na pitanje može li se predvidjeti što će trebati Hrvatskoj za deset godina rekao je da se globalni trendovi mijenjaju:

- Ekonomist sam, ali sam za to da se smanje kvote na društvenim znanostima. Ne treba nam toliko ekonomista, filozofa... STEM područja sad rastu i na tome možemo temeljiti dugoročni razvoj. Morate imati stručnjake s najnovijim znanjima. Stalno morate inovirati. Od kurikularne reforme očekuju da je čarobni štapić koji će riješiti probleme. NE. Mi moramo dovoditi strane stručnjake, školovati djecu vani i da se vraćaju, da djeca dolaze u kontakt sa stvarima koje će im omogućiti da budu novi Rimac, Tesla...

Može li se izostaviti svjetonazorsko iz obrazovne reforme?

- Ja ne vjerujem u ljevicu, desnicu i centar. Vjerujem u optimalne ekonomske politike koje ne definira političko uvjerenje nego prostor i vrijeme. Kod nas se svi drže uvjerenja. To su HDZ i SDP napravili zadnjih 25 godina, podijelili su društvo na ljevicu i desnicu i mi nemamo građane. Takvom politikom su nas podijelili na ustaše i partizane, što je katastrofa, jer na kraju dana mi smo svi Hrvati. Zadnji izbori su pokazali da oni zajedno imaju 12 posto, i tih 12 posto diktira što bi ostalih skoro 80 posto trebalo raditi...

Zašto bi se netko vratio u to?

- Hrvatska je uvijek jedan mandat od bankrota i jedan mandat od toga da postane ne Švicarska, ali Slovačka, Češka. Mi možemo jako brzo skočiti uz prave reforme. Mi nemamo pravih strukturnih reformi nego neke šminkerske. Prvo nam treba smanjenje ljudi u javnoj upravi. Prvo deset posto linearno, pa onda još deset posto nelinearno. Idealno je vrijeme da se ljude makne iz državne uprave, sad to ekonomija može upiti.

Diže se kreditni rejting Hrvatske, ne mislite da smo na putu oporavka?

- To su slike sadašnjeg vremena. Morate gledati u smjeru prostora i vremena globalnog kretanja. Najveće sile su u dobu ekspanzije. Nakon svake ekspanzije dolazi recesija. Njemačka i Italija su naša dva najveća trgovinska partnera. Italija je u recesiji, Njemačka je usporila projekciju rasta. Mi smo imali sreću da je Sjeverna Afrika pala, a sad se Grčka i Turska oporavljaju turistički. Ako nastupi sljedeća globalna kriza, a mi nismo napravili nikakve reforme od 2008. i trebalo nam je 11 godina da dođemo na razinu BDP-a prije krize. Ako dođe nova kriza, a mi ne napravimo reforme, bojim se da će sljedeća kriza za nas biti puno pogubnija.

Koliko smo uopće spremni na reforme? Građani su protiv rada do 67 godine.

- To je šminkerska reforma, ona neće spasiti mirovinski sustav. Mi moramo povećati broj zaposlenih. Moramo smanjiti omjer zaposlenih u privatnom i državnom sektoru, mi nemamo pravog privatnog sektora. Radimo isto što smo radili 90-ih, novce i kapital ne stavljamo u ruke poduzetnika nego politički podobnih. U Hrvatskoj postoji najviše 30 posto firmi koje su stvarno profitabilne. Mi zdravu ekonomiju moramo povećati na 40 posto jer oni zapravo financiraju javni sustav - rekao je Dejan Kovač za N1.

OBRAZOVNA REFORMA SVAKE ČETIRI GODINE

U prosjeku smo bolji od američkih studenata, ali oni najbolje studente dovode u svoje najbolje škole. Mi to nemamo jer imamo ostatak bivšeg sustava u kojemu su sve škole bile jednake. U Americi se na taj način postigla jedna getoizacija školstva. Ali oni u najboljim školama imaju kvote gdje od vrtićke razine ulazite u sustav izvrsnosti. Imaju kvote i za djecu lošijeg socijalnog statusa koji imaju izvrsne kognitivne sposobnosti. Mi bismo trebali obrazovnu reformu raditi svake četiri godine. Problem je tromosti sustava. Veće zemlje to rade svake dvije godine. Mi kurikularno reformu nismo radili od Šuvarove reforme 70-ih.