Naši se životi odvijaju u fragmentima. Svoj život pokušavam shvatiti i posložiti u cjelinu pretvarajući pojedine elemente i iskustva iz svoje životne odiseje u komponente umjetničkog djela, a u mom me posljednjem radu osobito nadahnjuje kineski film noir. Putovanja su uvijek dijelom avantura jer čak i kad znate odredište, nikad zapravo ne znate kamo će vas odvesti i kako će završiti - kaže Christopher Chong. Čitajući ove retke moglo bi se pomisliti da se ovdje radi o filmskoj, kazališnoj ili likovnoj umjetnosti. No, zapravo je riječ o opisu novih mirisnih kreacija Journey Woman i Journey Man, slavnog ‘nišnog’ parfemskog brenda Amouage, a u kolekciji ‘Portraits of a Life’ (Portreti života). Nije ovo ‘bez vraga’, jer uistinu je dokazano da nas upravo čulo mirisa najizravnije vraća u prošlost, u svijet uspomena. No, ne asociraju mirisi samo na događaje, nego i na boje, koktele, glazbu…
Mirisi se opisuju riječima poput: mistično, enigmatično, zadimljeno, suho, slatko, apstraktno, veselo, orijentalno, noćno, svježe, voćno, pitko, razigrano, nježno, moćno, neočekivano… Pakiraju se u skupocjene kristalne bočice s čepovima od 24-karatnog zlata, u kutijice ukrašene Swarovski kristalima. Naravno, ne baš svi mirisi nego sve prisutniji ‘nišni’ mirisi, dok masovno proizvedeni brendovi koji vrište s reklama polako postaju odraz lošeg ukusa, nedostatka rafiniranosti i neoprostivog neznanja.
O čemu je riječ
Premda još uvijek ne postoji konsenzus oko točne definicije ‘nišnih’ parfema, ipak ih se može raspoznati po nekoliko kriterija. Takvi mirisi najčešće nemaju „spol“, tj. podjednako ih koriste žene i muškarci, baš kao što je to bio slučaj u povijesti, točnije sve do 20. stoljeća i komercijalizacije mirisa. Jasno je i da su namijenjeni užem krugu i rijetko se reklamiraju, pa se može reći da se prepoznaju po zakonu ponude i potražnje. Dok za mainstream parfeme obično kažemo da su to oni koji se na tržištu nalaze u velikom volumenu, ‘nišni’ su najčešće proizvedeni u manjim količinama i kupuju se u malim dućančićima, pa je vjerojatnost da ćete mirisati kao vaša najbolja prijateljica ili ‘njegova bivša’ - svedena na minimum.
Dio njihove magije leži u težoj dostupnosti, a pravim ljubiteljima predstavljaju gotovo kult. Ti su mirisi osebujni i čarobni i imaju svoju vjernu sljedbu među onima koji točno znaju koji je slavni nos potpisao koji miris, a ‘umjetnički parfumeri’ mogu si dopustiti više kreativnosti i originalnost u kreiranju mirisa s obzirom da ne moraju zadovoljiti ukuse širokih masa. Tako su ti mirisi nerijetko pomalo neobični, pa u njima nisu rijetke arome dima (osobito cijenjenog somalijskog) tamjana, recentno vrlo popularnog ouda ili agara (vrsta tropskog drveta), zatim smokve, bosiljka, cvijeta rajčice, kakaa, drva, trave i mirisa kiše - sve do mirisa kože, metalnih nota krvi ili kaligrafske tinte, kao i one za tetoviranje (npr. u parfemu „M/Mink by Byredo“).
Čiste esencije
Premda se i mnogi dizajnerski parfemi baziraju na visokokvalitetnim esencijama, sastojci ‘nišnih’ najčešće su ipak ‘čišći’ i prirodniji jer male edicije omogućuju korištenje kvalitetnijih sastojaka esencija. Također, osoblje u parfumeriji koje ih nudi mora biti upućenije negoli kad je riječ o ‘običnim’ parfemima s tekuće vrpce, koji se kupuju i u duty free dućanu, iz košare. Naravno, i cijena je differentia specifica, jer ove su mirisne poslastice skupe, za što, međutim, pravi sljedbenici uopće ne mare i spremno se hvataju za novčanik čak i ako se zbog omiljenog parfema trebaju odreći nečeg drugog.
U neka stara vremena smatralo se da s godinama valja pronaći svoj „mirisni potpis“ po kojemu ćete biti prepoznatljivi i kojim ćete se razlikovati od ostalih. No, znalca nikad ne pitajte koji parfem nosi kao svoj mirisni potpis (signature scent). Danas se mirisima prilazi na razini koja nam je donedavno bila nezamisliva kad bismo jednostavno kupili ono što nam se, na prvu, sviđa. Istina je, međutim, da nije primjereno isti miris koristiti ujutro i uvečer, ljeti i zimi, na poslu ili u opuštenom društvu, na moru ili u planinama. Sasvim je drugačija potreba za mirisom kad smo dobre volje ili tužni, kad pada kiša ili sja sunce. Svojom baznom notom svaki bi trebao odražavati našu osobnost, ali se top-note mirisa mijenjaju ovisno o sezoni, raspoloženju, okruženju, a u posljednje se vrijeme mnogo govori i o tzv. layeringu, tj. znalačkom miješanju različitih mirisa, što je donedavno bio veliki „no-no“.
Parfemi s karakterom
Vjerojatno je jedna od bitnih karakteristika koja ih razlikuje od ‘običnih’ parfema upravo priča, pa je u tom smislu razumljivija i pričica Christophera Chonga s početka teksta. ‘Nišni’ mirisi, naime, imaju više karaktera i više slojeva od masovnih , nisu kratkoga daha kao masovni i svaki kroz te slojeve priča svoju priču koja se razvija i mijenja. Riječ ‘parfem‘ dolazi od latinskog ‘per fumum‘ (kroz dim), a ljudi su mirise svojih tijela i tjelesnih izlučevina (poput znoja) odavno prikrivali, ili su pak smatrali da je upravo smrad zavodljiv. Notorni je takav slučaj (ili priča) o Napoleonovom povratku u Pariz prije kojeg je svojoj dragoj Jozefini zapovjedio da se nekoliko dana ne pere ne bi li njihov ponovni susret i zagrljaj bili što erotičniji. Francuski plemić iz 17. stoljeća mijenjao je košulje svaki dan, sveudilj se pudrao, prašio i špricao, dok je pranje u to vrijeme bilo manje popularno. Navodno se kralj Luj XIII. prvi put okupao kad mu je bilo devet godina! Danas su higijenske navike zapadne civilizacije malo drukčije pa se većina tušira na dnevnoj bazi, a koriste se i dezodoransi, dok se u svijetu godišnje proizvede čak oko tisuću novih mirisa.
Veliki ‘nosevi’
Slobodno se tako može reći da je zapravo na tržištu masovnih mirisa došlo do hiperprodukcije koja je donekle uzrokovala zasićenje mirisima i pokrenula sve veću popularnost ‘nišnih’ parfema koji su hrabriji, zavodljiviji, neobični, limitirani u količini i – redovito – autorski. Neki tvrde da se ovdje zapravo radi o svojevrsnoj emancipaciji ‘noseva’ od industrije. Slavni kreatori parfema, naime, naplaćuju - svoj potpis, no, naravno, ne radi se samo o potpisu. Među njima se ističu Jean-Claude Ellena, Dominique Ropion, Jean-Claude Astier Olivia Giacobetti (koja je kreirala mirise za Diptyque, L’Artisan Parfumeur, Hermes, Guerlain), Serge Lutens, Antoine Maisondieu, Lorenzo Villoresi, Kurkdijan, Pierre Guillaume, Meksikanac Rodrigo Flores-Roux, Britanci Roja Dove i Miller Harris, a neki ‘majkom nišnih’ mirisa nazivaju Patriziju Nicolaï, nećakinju velikog Pierra Guerlaina koja je 1988. sa suprugom osnovala vlastitu parfemsku kuću Parfums de Nicolaï. Među važnim ljudima u svijetu parfumerstva ima i samoukih ‘noseva’ poput Jamesa Heeleya koji je napravio jedan važan miris – ‘Sel de marin’. Važno je reći da ‘nišne’ parfeme ‘nosevi’ rade samo mirisa radi, a nisu tek puki dodatak biznisu modnih kuća. Osim ‘noseva’, u svijetu mirisa važni su i tzv. kustosi/ kuratori, ljudi koji angažiraju ‘noseve’ da za njih stvaraju mirise. Među njima je slavan Frédéric Malle, Ben Gorham (Byredo), Carlos Kusubayashi (A Lab on Fire), Killian i drugi. Bilo kako bilo, za one koji ih vole i zagovaraju, sasvim je sigurno da je i ovdje riječ o – umjetnosti.