Otkriće fosiliziranog fragmenta čeljusti suvremenog čovjeka u izraelskoj spilji Misliyi pomiče za najmanje 50.000 godina njegov odlazak iz Afrike, bacajući novo svjetlo njegove interakcije s drugim vrstama poput neandertalaca, izvijestili su izraelski znanstvenici.
Rolf Quan, profesor antropologije s američkog sveučilišta Binghamton kaže da je otkriće iznimno s obzirom na to da je starost čeljusti i zuba procijenjena na 194.000 godine, što ove fosile čini najmanje 50.000 godina starijima od fosila suvremenog čovjeka ranije otkrivenih na arheološkim nalazištima izvan Afrike.
‘Čitava teorija evolucije Homo sapiensa ovim se otkrićem pomiče unatrag za najmanje 100.000 do 200.000 godina‘, kaže profesor Israel Hershkovitz sa Sveučilišta u Tel Avivu.
Po svemu sudeći moderni su ljudi ondje bili prisutni 50.000 godina ranije nego što se vjerovalo.
>>>VIDEO: Uspješnim kloniranjem majmuna znanost je došla korak bliže kloniranju ljudi
Otkriva da artefakti pronađeni u izraelskoj Misliyi upućuju na to da su ljudi palili vatru u ognjištu te da su bili lovci na divljač.
Najnoviji nalazi upućuju na to da su moderni ljudi vjerojatno imali više vremena za interakciju s drevnim ljudskim rodovskim zajednicama izvan Afrike, no što se ranije vjerovalo, a otkriće baca svjetlo ina rute kojima su se moderni ljudi mogli kretati za vrijeme seobe iz Afrike.
Kosti stare 300.000 godina
"Čitava teorija evolucije Homo sapiensa ovim se otkrićem pomiče unatrag za najmanje 100.000 do 200.000 godina", kaže profesor Israel Hershkovitz sa Sveučilišta u Tel Avivu. "Ovo otkriće u potpunosti mijenja dosadašnja saznanja o kretanju i seobi modernoga čovjeka. Prije ovog otkrića najraniji fosili modernog čovjeka koji su otkriveni izvan Afrike stari su između 90.000 i 120.000 godina", kazao je.
>>>Istraživanje: Visok IQ izravno povezan s psihičkim poremećajima
"Drugim riječima, ako je moderni čovjek počelo selidbu iz Afrike prije 200.000 godina, proizlazi da je ondje živio prije 300.000 do 500.000 godina, a zna se da su najstarije poznati kosti Homo sapiensa stare oko 300.000 godina.
Ranije su antropolozi tvrdili da su se moderni ljudi razvili u Africi prije 160.000 do 200.000 godina te da je seoba Afrike započela između 70.000 i 40.000 godine.
Dugo su raspravljali o tomu na koji se način ljudska loza iz proširila iz Afrike i na kako je kolonizirala ostatak svijeta.
>>>I zato nos curi kad je zima
Arheološki nalazi iz 2014. upućuju na to da su migracije suvremenih ljudi iz Afrike započele prije najmanje 100.000 godina. Na etiopskim arheološkim lokalitetima Omo i Herto otkriveni su ljudski fosili stari oko 195.000 i 160.000 godina, a genetsko istraživanje iz 2017. upućuje na to da su moderni ljudi bili u doticaju s neandertalcima u Njemačkoj prije više od 220.000 godina.