Sustavi i aplikacije za praćenje stoke i uzgoja bilja već su dugo vrijedni pomagači poljoprivrednika, a na modernim farmama uz takav je softver došla i umjetna inteligencija. Iako si senzore, dronove, robote, autonomne traktore i sličnu ekipu koja bi, recimo, sijala sjeme i požnjela plodove malokoji poljoprivrednik može priuštiti, uzlet upravo takve povezane ili pametne, digitalne poljoprivrede duboko mijenja globalnu poljoprivrednu scenu. Velikim je igračima bez njih nezamislivo raditi na oranicama i u štalama
Na žitnim poljima posljednjih godina rastu i senzori, tehnološki alati za opamećivanje poljoprivrede koji šalju informacije u stvarnom vremenu o tome što se događa s usjevima, kakvo je tlo, kada ga i koliko treba navodnjavati, treba li usjev tretirati pesticidima… Senzorima pomažu bespilotne letjelice, tehnologijom opremljeni traktori, analitika podataka, softveri potpomognuti umjetnom inteligencijom (AI)… Oni upravljaju plantažama i poljoprivrednicima pomažu povećati prinos i održivost proizvodnje prilagođene klimatskim promjenama. Svi podaci dostupni su u stvarnom vremenu, a to, u odnosu na tradicionalni uzgoj usjeva, ne samo da poboljšava urod nego smanjuje i troškove proizvodnje. Takva tehnologija primjenjuje se i na farmama za uzgoj stoke, gdje ima iste učinke.
Veliki prednjače
Brojne tehnološke inovacije preoblikovale su tijekom proteklog desetljeća tradicionalnu poljoprivredu u pametnu (povezanu ili digitalnu) i zauvijek je promijenile. Zasad se njima koriste velike kompanije, ali uskoro će biti nužne svim poljoprivrednim proizvođačima koji žele opstati na tržištu, jer racionalno i održivo poslovanje nema alternativu. Prema posljednjem izvješću Counterpointa o tržištu globalne povezane poljoprivrede, isporuke povezanih poljoprivrednih uređaja rast će za 30 posto na godinu i dosegnuti 187 milijuna jedinica do 2030. godine. Potrebu za pametnim alatima imaju velike plantaže i farme i to ne samo zbog klimatskih promjena i uštede novca nego i nedostatka radnika te će tržište uzgoja usjeva biti najbržerastući segment pametne poljoprivrede, a slijedit će ga praćenje stoke, što će utjecati na veću prodaju bespilotnih letjelica, robota i traktora.
Najveća potražnja za inovacijama za pametnu poljoprivredu sada je u Kini, Europi i Americi, ali uskoro će Kina prednjačiti u odnosu na sve ostale i postati najveće svjetsko tržište za tu vrstu alata. Na američkom i europskom tržištu potražnju za tehnologijom pametne poljoprivrede potiču brojnost velikih plantaža i farmi te nedostatak radnika, a Indija, koja ima najveću površinu obradive zemlju na svijetu, zaostat će u tom procesu zbog toga što su njezine plantaže i farme male.
Agrikulturno automatiziranje
Pametna poljoprivreda prikupljanjem i analizom podataka u stvarnom vremenu omogućuje poljoprivrednicima učinkovitije pratiti i upravljati usjevima i tako donijeti dobre odluke o sadnji u pravo vrijeme te tretmanu usjeva. No ta tehnologija još nije cjenovno masovno dostupna. Primjerice, viši istraživač Counterpointa, analitičar Soumen Mandal izjavio je da iako su bespilotne letjelice najvažnija tehnologija koja podržava poljoprivredu, zasad se malo upotrebljavaju zbog manjka stručnih upravljača, brze potrošnje baterija i visoke cijene. Iz sličnih razloga zasad je i mala uporaba robota u poljoprivredi, ali to bi se uskoro moglo stubokom promijeniti. Viša analitičarka Counterpointa Akshara Bassi predviđa da će uskoro biti veća primjena pametnih uređaja, poput pametnih ogrlica i pedometara među uzgajivačima stoke, zbog lakoće upravljanja stokom koju ti uređaji omogućavaju.
– Očekujemo da će tržište pametne stoke rasti 18 posto na godinu do 2030. potaknuto nižim cijenama, masovnom dostupnošću pristupačnih načina povezivanja, jeftinijim održavanjem uređaja i subvencijama vlada za digitalizaciju poljoprivrede – izjavila je Bassi te dodala da će automatiziranje poljoprivrede potaknuti i viša cijena rada te nedostatak radnika.
Kontrola zdravlja i zrelosti
Pametna poljoprivreda poboljšat će zdravlje usjeva, smanjiti ugljični otisak smanjenjem uporabe pesticida te pomoći prehraniti rastuće stanovništvo svijeta. Prema podacima UN-a, broj stanovnika u svijetu narast će na 9,7 milijardi 2050. godine te će pametna poljoprivreda biti od presudne važnosti za dostatnost hrane. Omogućit će prilagodbu proizvodnje hrane novim klimatskim uvjetima i postići veće prinose uza smanjenje operativnih troškova. Sada pametne farme postižu za 1,75 posto veće prinose uz osam posto manju potrošnju vode te niže troškove energije od 17 do 23 dolara po hektaru. Pametno upravljanje usjevima, primjerice, provjera zdravlja usjeva koja se odvija putem IoT senzora i bespilotnih letjelica, pokazalo se najvrjednijim za poljoprivrednike. Senzori postavljeni na poljima pokazuju razinu vlage, temperature i pesticida, sastav tla, prisutnost ugljikova dioksida, kisika i drugih plinova te kiselost tla. Bespilotnim letjelicama nadgleda se zdravlje i zrelost usjeva, procjenjuje potreba za navodnjavanjem, otkrivaju štetnici te se usjeve tretira iz zraka.
Tehnologija koja omogućuje sve to softver je pokretan umjetnom inteligencijom. Poljoprivredne aplikacije upotrebljavaju GPS, prepoznavanje slike i razne IoT uređaje za navođenje bespilotnih letjelica. Primjerice, ako bespilotna letjelica pronađe neobične oblike lišća biljaka, tehnologija prepoznavanja slike pokreće usporedbu s unaprijed učitanim slikama zdravog lišća i otkrivenih abnormalnosti. Na temelju usporedbe, poljoprivrednik odlučuje hoće li usjev tretirati pesticidom i pokreće bespilotnu letjelicu koja ima ugrađeni spremnik gnojiva te može precizno prskati zahvaćeno područje i preduhitriti moguće probleme i štetu, povećati prinos i smanjiti gubitak.
Nova tehnologija pametnog uzgoja ukida ručno kontroliranje uvjeta proizvodnje, podaci sa softvera lako su čitljivi i mogu se brzo analizirati te tako dati važne informacije o stanju usjeva ili stoke. Softver za pametnu poljoprivredu dizajniran je za pomoć u raznim aspektima upravljanja plantažom i farmom, osim praćenja usjeva i stoke, i za upravljanje prihodima, narudžbama, rashodima, kompletnim financijama i ljudskim resursima. Krajnji cilj pametne poljoprivredne tehnologije je omogućiti preciznu proizvodnju i smanjiti boravak poljoprivrednika na terenu. Pametna poljoprivreda utječe na svaki aspekt poljoprivrednog procesa, tehnologija se može prilagoditi specifičnim strojevima i sustavima, primjerice, traktorima i prskalicama, te upotrijebiti prikupljene podatke za potpuni prikaz poslovnih procesa u stvarnom vremenu.
Važne uštede
Iako sve više poljoprivrednih kompanija upotrebljava pametnu tehnologiju za postizanje većih prinosa uza smanjenje ukupnih operativnih troškova, prema podacima Counterpointa, procjenjuje se da će se manje od 10 posto farmi na svijetu do 2030. koristiti povezanom poljoprivredom. U svijetu već postoje brojne aplikacije za pametnu poljoprivredu, primjerice, allMETEO, Smart Elements, Pycno, Farmapp, Growlink… Primjerice, bespilotna letjelica Sense Fly eBee SQ upotrebljava višeslojne analize slike za procjenu zdravlja usjeva, a korištenje takvih tehnologija šest je puta učinkovitije od ljudskoga rada, dok platforma Crop Performance pomaže poljoprivrednicima unaprijed pristupiti količini i kvaliteti uroda te njihovoj osjetljivosti na nepovoljne vremenske uvjete poput poplave i suše. Omogućuje optimiziranje opskrbe vodom i hranjivim tvarima za svaki usjev, pa čak i odabir značajki prinosa za poboljšanje kvalitete. A primjena rješenja poput SoilScouta omogućuje poljoprivrednicima uštedjeti i do 50 posto vode za navodnjavanje, smanjiti gubitak gnojiva uzrokovan prekomjernim zalijevanjem te dati korisne uvide bez obzira na godišnje doba ili vremenske uvjete.
Agroboti i agroaplikacije
Brojne tehnologije pomažu i pri upravljanja farmama, primjerice end-to-end sustavi uključuju IoT uređaje i senzore instalirane u prostorijama te nadzornu analitičku ploču s ugrađenim značajkama računovodstva i izvješćivanja, što omogućava daljinski nadzora farme i jednostavnije poslovne procese. Slično funkcioniraju i aplikacije FarmLogs i Cropio, a od velike su pomoći i roboti i autonomni strojevi poput kombajna i traktora. Agroboti uključuju automatizirane traktore koji mogu raditi na zadanim rutama, slati obavijesti, početi raditi u planirano vrijeme, a nemaju vozača i smanjuju troškove rada. Roboti poput Eco Roboticsa mogu otkriti korov ili sjemenke biljaka pomoću računalnog vida i AI tehnologije te pomažu smanjiti veliku štetu na biljkama i okolišu. I nekoliko hrvatskih tvrtki razvija aplikacije za pametnu poljoprivredu, a najpoznatija je Agrivi, donedavno jedina u toj niši. Agrivijev softver pomaže poljoprivrednicima kontrolirati troškove i uštedjeti od 20 do 40 posto troškova inputa, a na ukupnim troškovima ušteda je od 10 do 30 posto. Agrivijev softver prepoznat je na svjetskoj razini i njime se koriste najveće svjetske poljoprivredne tvrtke poput Driscoll‘sa, najvećega svjetskog proizvođača bobičastoga voća, i Tequila Sauza, najvećeg proizvođača tekile.