Zeleno i digitalno
StoryEditor

UN: Globalna proizvodnja ugljena će rasti do 2030. a nafte i plina do 2050.

09. Studeni 2023.
foto Shutterstock

Vlade planiraju proizvesti dvostruko veću količinu fosilnih goriva do 2030. što nikako nije u skladu s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, kako je dogovoreno Pariškim klimatskim sporazumom.

Prema izvješću, koje su podržali Ujedinjeni narodi i koje je objavljeno ovaj tjedan (8. studenog), globalna proizvodnja ugljena nastavit će rasti do 2030., a proizvodnja nafte i plina najmanje do 2050.

- Smatramo da mnoge vlade promiču fosilni plin kao bitno ‘prijelazno‘ gorivo, ali bez očitih planova da se kasnije udalje od njega - rekao je Ploy Achakulwisut, koji je glavni autor izvješća i znanstvenik na Stockholmskom institutu za okoliš.

Više od 80 istraživača s brojnih sveučilišta, think-tankova i drugih istraživačkih organizacija u više od 30 zemalja doprinijelo je ovaj analizi. Njihovi nalazi pokazuju da proizvodnja ugljena, nafte i plina premašuje pariške granice za čak nevjerojatnih 460 posto. A razlika između klimatskih ciljeva i planova za vađenje fosilnih goriva ostala je uglavnom nepromijenjena od 2019., kada je prvi put kvantificirana.

- Vlade doslovno udvostručuju proizvodnju fosilnih goriva a to stvara dvostruku nevolju za ljude i planet -  rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

Od 20 velikih proizvođača fosilnih goriva, samo tri pariške potpisnice, Norveška, Velika Britanija i Njemačka, planiraju smanjiti proizvodnju, dok se druge potpisnice još uvijek nisu izjasnile niti donijele odluke koje bi pokazale što smjeraju. Također,  nitko se nije obvezao smanjiti proizvodnju ugljena, nafte i plina u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 1,5°C.

Ne možemo se pozabaviti klimatskom katastrofom bez rješavanja njezinog temeljnog uzroka a to je ovisnosti o fosilnim gorivima -  rekao je Guterres.

Snovi o hvatanju ugljika

Za tri tjedna svjetski će se čelnici sastati u Dubaiju na 28. konferenciji Ujedinjenih naroda (COP 28) kako bi raspravljali o tome kako globalno gospodarstvo odviknuti od fosilnih goriva. Mnogi predstavnici zemalja, uključujući one iz ranjivih otočnih država, tražit će dogovor o postupnom ukidanju fosilnih goriva. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji će biti domaćini ovogodišnjeg summita o klimi i Europska unija također pripadaju ovoj skupini, ali su signalizirali svoju potporu samo ako u dogovoru  bude uključeno ‘nesmanjeno‘. To znači da će planovi za dekarbonizaciju omogućiti široku primjenu hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), tehnologije koja, u teoriji, sigurno pohranjuje emisije, ali je trenutno komercijalno nedostupna i oštro je kritizirana kao neodrživa. Ova kritika ponovljena je i u ovom izvješću.

Vladini klimatski putovi pretpostavljaju da će do sredine stoljeća 7,3 milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje biti ‘hvatano‘, pohranjeno u šumama ili novim tehnologijama za smanjenje ugljičnog dioksida (CDR)  No izvješće navodi da je 80 posto svih pilot projekata skladištenja ugljika u proteklih 30 godina bilo neuspješno, što iznosi samo 10 milijuna tona uhvaćenog CO2, što čini nešto više od 0,1 posto navedenih ciljeva.

- S obzirom na rizike i neizvjesnosti sustava za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida i uklanjanja ugljičnog dioksida, zemlje bi trebale težiti gotovo potpunom postupnom ukidanju proizvodnje i uporabe ugljena do 2040. i kombiniranom smanjenju proizvodnje i uporabe nafte i plina za tri četvrtine do 2050. najmanje na razini 2020. - napisali su autori izvješća.

Na summitu o klimi u Glasgowu (COP26) 2021., vlade su se obvezale ubrzati napore prema ‘postupnom smanjenju nesmanjene energije ugljena i postupnom ukidanju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva‘, ali se nisu složile oko proizvodnje svih fosilnih goriva.

- COP28 bi mogao biti ključni trenutak u kojem se vlade konačno obvežu na postupno ukidanje svih fosilnih goriva - rekao je Michael Lazarus, glavni autor izvješća i direktor SEI-ja.

26. travanj 2024 01:26