Brzina promjena koje donose nove tehnologije velika je i za privatni, a kamoli za poslovično sporiji javni sektor. Digitalna revolucija iz temelja mijenja način na koji živimo i radimo, a isto tako će, htjeli ne htjeli, dramatično promijeniti način upravljanja u javnoj sferi. Veliki tehnološki trendovi kojima svjedočimo nisu rezervirani samo za kompanije.
Vlade diljem svijeta suočene su s novim trendovima, koji često premašuju očekivanja i njihovu spremnost na prilagodbu. No upravo će o toj sposobnosti vlada na promjene i o njihovoj agilnosti i otvorenosti uvelike ovisiti razvijenost i budućnost pojedinog društva. Tehnologije koje se nazivaju i trećom računalnom platformom (mobilna rješenja, računarstvo u oblaku, društvene mreže i veliki podaci) zajedno s već sada brzorastućim internetom stvari imaju snažan transformativni utjecaj na sve, uključujući vlade. No uz dosad neslućene prilike to nosi i određene opasnosti i rizike, prije svega u sigurnosti i zaštiti privatnosti, na koje će vlade morati naći odgovore. Porast kibernetičkoga kriminala jedan od najvećih i brzorastućih izazova za suvremeno društvo, a uz financijske institucije najranjiviji su upravo sustavi velikom količinom pohranjenih osobnih podataka koji nastaju razvojem e-uprave.
Portal otvorenih podataka No, prije svega, vlade će morati ubaciti u znatno višu brzinu kada je riječ o regulativi koja razumije i prati tehnološke i posljedično ekonomske trendove. Kao i kompanijama, i vladama ne preostaje ništa drugo nego da prigrle i integriraju nove tehnologije, a eksponencijalni rast podataka iskoriste upotrebom naprednih analitičkih alata. Uvidima koje mogu steći analizom velikih količina podataka uvelike se mogu poboljšati postojeće i kreirati nove usluge u svim javnim sferama, od zdravstva, obrazovanja, prometa i sve druge javne infrastrukture, sigurnosti itd. Takozvane e-vlade ili vlade 2020. bit će one koje će znati iskoristiti digitalne tehnologije da bi pružile što kvalitetnije i efikasnije usluge građanima i poduzetnicima. Takav smjer potiče i Europska unija sa svojom Digitalnom agendom 2020., a konkretnom se očituje u digitalizaciji raznih procesa u javnoj upravi poput e-zdravstva, e-škola, e-javne nabave, e-računa, e-porezne, e-katastra ili sustava e-građani, koji je uveden u Hrvatskoj. Iako su se u Hrvatskoj u posljednje vrijeme stvari pomaknule s mrtve točke i sve je više različitih e-usluga, za maksimalne efekte svih tih incijativa potrebna je jasna i sveobuhvatna strategija i međusobna povezanost svih tih projekata i institucija. Kroničan problem dosadašnje informatizacije hrvatskoga javnog sektora bilo je upravo stvaranje tih izoliranih otoka i nedostatak međusobne povezanosti. Osim toga vlada 2020. podrazumijeva i potpunu transparentnost i aktivno sudjelovanje građana i poslovnih subjekata u kreiranju javnih politika. Jedan od načina, koji se polako primjenjuje i u Hrvatskoj, koncept je otvorenih podataka. Portal otvorenih podataka poslovnom sektoru omogućuje upotrebu otvorenih podataka javne uprave te da ih nudi korisnicima na daljnju uporabu putem inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija. – U otvaranju prema javnosti posebno je važan portal za e-savjetovanje koji omogućuje aktivno sudjelovanje poduzetnika i zainteresirane javnosti u procesu kreiranja zakona, propisa, strategija, akcijskih planova – kaže Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih.
Nepovoljna demografija U opsežnoj studiji o vladi 2020. koju je napravila konzultantska kuća Deloitte detektirani su brojni faktori koji izazivaju sve te promjene, kao i ključni trendovi koji će oblikovati budućnost javne uprave. Primjerice, kao što analitika velikih podataka omogućuje kompanijama da mjere učinkovitost marketinških kampanja, tako i vlade mogu mjeriti kako funkcioniraju pojedini zakoni i svi drugi propisi. Nadalje, rast ekonomije dijeljenja mijenja način na koji gradovi funkcioniraju, od prometa, obrazovanja, komunalne infrastrukture itd. Demografski trendovi upozoravaju na velike promjene na globalnoj razini. Svijet je usred velikog zaokreta od zapada prema istoku kada je riječ o bogatstvu, ekonomskoj moći, a posebno rastu broja stanovnika. Globalizacija, sve bolje obrazovanje i nedostatak lokalnih talenata izazivaju velike migracije, posebno obrazovanih kadrova, i sve je više studenata koji studiraju izvan svojih matičnih država. Sveprisutni je trend i starenje stanovništva, posebno u razvijenim zemljama, zbog sve nižeg nataliteta i produljenoga životnog vijeka, što omogućuje sve naprednija zdravstvena skrb. Do 2020. tako se očekuje da će 20 posto stanovnika razvijenih zemalja biti starije od 65 godina. Sve to znatno utječe na smanjenje radne snage i velik je ekonomski izazov, osobito za održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava. Mijenja se i slika zaposlenih,koji postaju sve stariji. Zaposlene će se tako u budućnosti nastojati dulje zadržati u svijetu rada prilagodbom poslova i ulaganjem u cjeloživotno učenje uz istovremeno uvođenje pametnih rješenja u poslovne procese. U slučaju Hrvatske, kaže ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, nepovoljna demografija znači da će se vrlo brzo iscrpsti raspoloživa radna snaga i imigracija će biti jedino rješenje za nedostatak radnika.Zdravstvo s jedne strane utječe na povećanje prosječnoga životnog vijeka ljudi i kvalitete života. S druge strane, boljim zdravstvom i produljenjem života ljudi rastu i troškovi za mirovinski i zdravstveni sustav. – Upravljati državama i tvrtkama uz ovakve demografske trendove uspostavit će vjerojatno nove i drugačije paradigme od onih na koje smo se naviknuli u prošlim razdobljima. Upravljanje u svim uspješnim tvrtkama danas se temelji na onome što podrazumijevamo ili smo prepoznavali kao ‘Business Intelligence’ (poslovna inteligencija), a danas sve više govorimo o ‘Big Data Analytics’ (analitici velikih podataka) ili ‘Predictive Analytics’ (prediktivnoj analizi). Sve to pokazuje da nam je tehnologija omogućila obradu velikog broja podataka iz raznih izvora, kako internih tako i eksternih, u realnom vremenu, a na temelju tih podataka takvi sustavi donose preporuke za odluke upravljačkim strukturama s visokim stupnjem pouzdanosti. U zdravstvu jedan od takvih uspješnih sustava u svijetu na temelju realne povijesti bolesti onkoloških pacijenata (oko 15.000 slučajeva) daje preporuke za liječenje ili moguće dijagnoze liječničkom timu. Trenutačno njegova uspješnost uz veliku brzinu analize prelazi mogućnosti liječnika te snažno podržava liječenje na temelju dokaza (Evidence-based medicine). U farmaceutskoj industriji vidimo slična načela, npr. skupi lijekovi plaćaju se tek ako su uspješno djelovali kod određenog pacijenta, osiguravatelji plaćaju nakon liječenja, a ne za njegova trajanja itd. – kaže ministar zdravlja Siniša Varga.
Neodrživi modeli Osim muke po zdravstvenom i mirovinskom sustavu zbog demografskih trendova rapidna urbanizacija i stvaranje megagradova na globalnoj razini izazov su za upravljanje infrastrukturom, klimatskim promjenama i životnim uvjetima. Ni inovacije ne posustaju, već eksponencijalno rastu, a sve je više disruptivnih tehnologija koje mijenjaju poznate modele poslovanja i upravljanja. – Tradicionalni (postojeći) modeli poslovanja i usluga često nisu održivi zbog skupih i neefikasnih procesa te ustupaju mjesto novim modelima koje je omogućila digitalizacija. Javni sektor, kao i privatni sektor, suočavaju se s poslovnim modelima koji upotrebljavaju digitalne podatke da bi brzo iskoristili nove prilike, ali bolje i efikasnije riješili poznate probleme. Projekti digitalnih vlada osmišljeni su i djeluju u smjeru iskorištavanja digitalnih podataka u optimizaciji procesa, pretvarajući i stvarajući nove vladine usluge. Svjetska iskustva pokazuju da su prijašnji e-vladini sustavi često bili nešto malo više od digitalizacije postojećih procesa i usluga bez radikalnih transformacija tih procesa/usluga. Sljedeća faza bit će digitalizacija procesa/usluga tijela javne vlasti end-to-end, što dovodi do potpuno novih modela pružanja usluga i do novih poslovnih modela – kaže Željko Pavić, član Uprave Fine.
Birači biraju Do 2020. će se, prema procjenama, više od pet milijardi ljudi koristiti društvenim mrežama. Mobilni uređaji svih oblika i veličina, uključujući nosivu tehnologiju, držat će milijune ljudi na svijetu stalnim povezanima i informiranima. Mobilni uređaji revolucionarizirat će zdravstvo i obrazovanje, a mobilno plaćanje bit će standard. Internet svega imat će ekonomski utjecaj mjeren u 14 trilijuna dolara do 2020. Utjecaj svih tih trendova, potpomognut širokim društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama, jako će oblikovati vlade 2020. Neki od važnijih preokreta očitovat će se u obliku vlade kao ponuditelja rješenja, personaliziranih javnih usluga, odluka donesenih na temelju analiza podataka i modela financiranja koji idu izvan okvira oporezivanja. Kada bi prihvatile te tehnološke trendove, vlade bi mogle postati mnogo efikasnije, funkcionalnije i responzivnije, a uspjeh ili neuspjeh u toj transformaciji ocjenjivat će građani, tj. birači.