08. rujan 2015.

Da bi opstale, privatne škole moraju pratiti potrebe gospodarstva

Dok jedni zbrajaju financijsku i demografsku štetu zbog iseljavanja u inozemstvo tisuća fakultetski obrazovanih mladih ljudi školovanih na račun države, drugi, kojih je malo, ističu da mnogi mladi koji su studirali na privatnim hrvatskim veleučilištima vrlo lako dobiju radno mjesto u najelitnijim hrvatskim tvrtkama.

Privatne tvrtke prednost pri zapošljavanju daju onima koji su tijekom studija stekli i praksu. Zato su privatne obrazovne ustanove, kojih je u Hrvatskoj sve više, u svoje programe utkale obvezatnu praksu studenata i usput im omogućile suradnju s velikim tvrtkama. Istodobno su te ustanove djelomično utemeljile novo hrvatsko tržište znanja (iako je većinu toga zahtjevnog posla odradio bolonjski model) čija se vrijednost mjeri, osim visinom školarine koja je od tri do šest tisuća eura na godinu, postotkom zaposlenih odmah nakon što diplomiraju. Taj je postotak, primjerice, za studente Zagrebačke škole ekonomije i managamenta, Vern’a i Algebre čak 95 posto, a mnogi rade za najveće domaće i svjetske tvrtke. Ipak, većina hrvatskih studenata i dalje je odana državnim sveučilištima, pogotovo društvenim i humanističkim studijima, koje tržište rada sve manje treba. Za razliku od javnih sveučilišta privatna hrvatska učilišta i veleučilišta potpuno su prilagodila studijski program potrebama globalnog tržišta rada. Algebra, primjerice, školuje studente za najtraženija zanimanja digitalnog doba: softverske i sistemske inženjere, inženjere multimedijskog računarstva te diplomirane ekonomiste – stručnjake za digitalni marketing.

Raste dobit 

Za studiranje na privatnim učilištima najčešće se odlučuju budući informatičari, pomorci, ekonomisti, stručnjaci za međunarodne odnose i diplomati. Tako pokazuju poslovni podaci privatnih škola: Visoko učilište Algebra imalo je prošle godine povećanje neto dobiti od 52,6 posto, ali prema prihodu iz 2014. na prvome je mjestu Zagrebačka škola ekonomije i managementa s više od 5,4 milijuna eura. Osim Algebre, koja školuje informatičare, pomorsko učilište Adria Libar, koje je studentima pomorstva otvorilo vrata 2013., imalo je rast dobiti od 3420,3 posto prošle godine, a međunarodno sveučilište DIU Libertas, koje školuje buduće diplomate, ostvarilo je povećanje dobiti od 129,3 posto i prihod od 115,4 posto. Na popisu je privatnih učilišta i Effectus učilište – privatna škola za financije i pravo s povećanjem, s dobiti od 1015 posto i prihodom većim 20,8 posto.... Vrijednost privatnog sektora hrvatskog tržišta znanja malo je veća od trideset milijuna eura na godinu i ima potencijal za rast, posebno u visokom obrazovanju, jer hrvatski javni obrazovni sustav vrlo sporo prati promjene i potrebe na hrvatskom i globalnom tržištu rada.

– Stavimo li na stranu podjele između obrazovnih institucija, nakon velike svjetske krize iskristalizirale su se dvije vrste studija i institucija: prvi osiguravaju perspektivu i dobro plaćene poslove, a drugi enciklopedijsko i eruditsko znanje često teško primjenjivo u suvremenom gospodarstvu. Nije važno je li riječ o studiju koji plaćaju studenti ili subvencionira država, ključno je u što će mlada osoba uložiti svojih tri do pet godina života, ali i koliko će vremena nakon toga proći do pronalaska odgovarajućeg zaposlenja. Kad se racionalno odvagnu svi parametri, na mnogim visokim učilištima ‘besplatno studiranje’ zapravo je samo vrh ledene sante troškova koji su minorni i koje se isplati uložiti u kvalitetno obrazovanje za tehnološka i digitalna zanimanja koje će uzvratiti zapošljavanjem u nekima od vodećih tvrtki za manje od četiri godine – kaže Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre.

Algebrin školski program prati najnovije tehnološke trendove i ona surađuje s najvećim svjetskim tehnološkim tvrtkama: IBM-om, Googleom, Ciscom, Oracleom, Microsoftom, VMwareom, EMC-om, Adobeom… Čak 95 posto njezinih studenata dobije posao odmah nakon završetka studija i radi u tvrtkama kao što su Microsoft, VMware, Combis, IN2, VIPnet, Hrvatski telekom, Privredna banka, SPAN, Ericsson Nikola Tesla, CARNet, Končar, APIS IT, BCC Services, Mobendo, i to od Hrvatske, Njemačke, Švedske do Irske. Mnogi su pokrenuli i startup-tvrtke.

Odmah na posao

Godišnja je školarina u Algebri 23.199 kuna, a tko na državnoj maturi ostvari više od devetsto bodova, studira besplatno. Na ZŠEM-u je pak školarina gotovo dvostruko veća i za tu cijenu njegovi studenti mogu studirati na jednom od 120 partnerskih sveučilišta na gotovo svim kontinentima.

– ZŠEM-ovi studenti pripremljeni su za preuzimanje poslovne odgovornosti za sve zadatke koji dobiju od prvog dana zaposlenja jer ih za tržište rada uz teorijsko znanje pripremamo praktičnim dijelom obrazovanja u ekonomiji, poslovnom pravu i primijenjenoj matematici. Učimo ih inovativnom razmišljanju, kreativnosti u rješavanju problema, analitičnosti, komunikacijskim vještinama te, što je vrlo važno, sposobnosti prilagodbe na promjene. AACSB-ova akreditacija dodijeljena ZŠEM-u 2013., nakon višegodišnjeg procesa kontrole kvalitete, jamči standard kvalitete i usporedivost ZŠEM-ovih programa s najboljima u svijetu: Harvardom, Yaleom, Bocconijem, Co- lumbijom... Nakon diplome naši studenti rade u najboljim hrvatskim i stranim tvrtkama, u institucijama Europske unije te visokom obrazovanju – kaže Jagoda Poropat Darrer, viša predavačica i glasnogovornica ZŠEM-a.

Međunarodna suradnja 

Prema riječima prof. dr. sc. Vlatka Cvrtile, dekana Veleučilišta Vern‘, povezivanje s tržištem rada i potrebama gospodarstva bit će glavni parametri na tržištu znanja i oni koji to neće prepoznati, teško će prilagoditi novim uvjetima.

– Na Veleučilištu Vern‘ svjesni smo odgovornosti za budućnost svojih studenata, zato pozorno pratimo potrebe na tržištu rada i zahtjeve za nova znanja i vještine kako bismo poučavali upravo sadržaje koji će im biti potrebni – kaže Cvrtila, napominjući da se obrazovanje u Hrvatskoj godinama razvijalo prema vlastitim modelima, a visoko je obrazovanje prije desetak godina razvoj utemeljilo na bolonjskome modelu koji je donio mnogo pozitivnih rezultata, primjerice prepoznatljivost obrazovnih ishoda u europskom kontekstu, ali i prilično negativne posljedice, posebice u prilagodbi novog modela obrazovnim kulturama po - stautoritarnih država.

– U Hrvatskoj su se u jednom trenutku počele množiti visokoobrazovne ustanove, posebice u stručnom obrazovanju, a da nisu bili jasno određeni parametri kvalitete, zbog čega su neke poslije ugašene. U posljednjih desetak godina sustav je uvelike poboljšan, zadovoljeni su potrebni standardi kvalitete, posebno zahvaljujući radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U budućnosti treba očekivati porast kvalitete i razvoj novih studijskih programa koji će prepoznavati potrebe na tržištu rada u Hrvatskoj i u svijetu – kaže Cvrtila.

Studijski programi Veleučilišta Vern‘ razvijeni su u suradnji s gospodarstvom, pa studenti stječu znanje i kompetencije tražene na hrvatskom i tržištu rada Europske unije. Vern’ obrazuje buduće stručnjake iz ekonomije, financija, medija, odnosa s javnošću, turizma, ICT-a, tehničkih znanosti, a uskoro će i iz primijenjene umjetnosti. Studenti ondje mogu studirati na šest preddiplomskih i pet diplomskih studija te usavršiti međunarodno poslovanje prema U.B.I. MBA programu koji Vern’ izvodi u suradnji s partnerom United Business Institutes iz Bruxellesa.

Nove tehnologije 

Osim znanja iz struke studenti na Vern‘u stječu potrebne komunikacijske, informatičke, prezentacijske, analitičke i druge vještine potrebne za prvo radno mjesto.

– Znanje i vještine naših studenata prepoznati su među poslovnim organizacijama na domaćem i međunarodnom tržištu, pa je procijenjena stopa zapošljivosti, prema HZZ-u, oko 95 posto. Zapošljavaju se u širokom spektru djelatnosti, od poslovnih organizacija do privatnih poduzetničkih inicijativa i obiteljskih poduzeća gdje s vremenom preuzimaju vodeća mjesta i uvode inovacije u poslovanje – kaže Cvrtila.

Tko želi studirati na tom veleučilištu, platit će godišnju školarinu od 18.000 do 44.000 kuna, ovisno o odabranom studiju i modelu plaćanja. Jamstvo da je izbor studija dobar i dva su međunarodna priznanja za uspješno upravljanje kvalitetom – certifikat ISO 9001:2008. i ESG-ov certifikat sustava osiguranja kvalitete u obrazovanju, koji je dobilo samo jedanaest visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj.