U sklopu dodjele Liderove nagrade ‘Hrvoje Mateljić’ organizirana su i zanimljiva predavanja vezana za istraživačko novinarstvo, a o toj se problematici nastavilo razgovarati i na okruglom stolu.
Miranda Patručić, novinarka iz Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, govorila je o istraživanjima tokova novca i offshore vlasništva. Opisala je neka od svojih iskustava i iskustava kolega o istraživanjima multimiljardera i strastvenog kockara Petera Sachsa, tvrtke TeliaSonera koja je platila 320 milijuna dolara mita, fantomske tvrtke Tormex...- Novinari se samo moraju potruditi i izaći iz okvira svoje zemlje. To često ne košta ništa – istakla je Patručić opisavši kratko istraživački proces koji kreće od razotkrivanja lica, mreže suradnika, obitelji, itd.Kroz svoje je iskustvo uočila da ljudi koji osnivaju offshore tvrtke kradu identitete, s time da političari slabo koriste identitete, biznismeni koriste ljude od povjerenja, a ruska mafija odvjetnike.Potom slijedi razotkrivanje firmi. Postoji, naime, puno korisnih baza podataka: Orbis, D&B, Lexis-Nexis, Mint Global. Istraživački novinari moraju koristiti i službena glasila, sudske spise, scraped baze podataka, a još jedan način za otkrivanje vlasništva su i Google mape. Doduše, nije moguće sve dobiti na internetu, ali, kako kaže Patručić, u jako velikom broju slučajeva pokazalo se da je nevjerojatno lako doći do informacija.Martin Tomkinson iz Velike Britanije, istraživački novinar s iskustvom od 40 godina, poseban je naglasak stavio na potrebu za istraživačkim novinarima, govoreći o kvalitetama koje trebaju imati.- Trebaju biti izrazito znatiželjni. Morate htjeti znati zašto se toliko hrane baca, zašto se gladuje... Drugo, morate biti predani jer si ne možete priuštiti da pogriješite. Istraživački novinari nisu najpopularnije osobe, često smetaju i nekog uznemiravaju. Teže je ako niste sto posto sigurni, ako brojke nisu točne. I treće, morate biti odlučni da dobijete ono što želite. A što ste bliže priči, to je teže. Većina velikih korporacija ima jake PR službe koje uče svoje direktore kako komunicirati, angažiraju i druge novianare, plaćaju se večere i slično. Morate bitipametni, sagledati priču sa više strana – rekao je Tomkinson, dodavši da je internet važan izvor informacija, ali i ljudi. To može biti bilo tko. Svaka velika istraživačka priča, posebno je naglasio, počinje osobom. To, nažalost, web generacija novinara nerijetko zaboravlja. Danas dominiraju jeftine vijesti. Trebamo istraživačke novinare koji pišu o stvarima koje se dotiču ljudi kao što su hrana ili okoliš, a ne one koji pišu tko s kim spava – zaključio je.
Slični su se zaključci zavrtjeli i na okruglom stolu koji je moderirao Saša Leković iz Centra za istraživačko novinarstvo. Kako Lider gleda na istraživačko novinarstvo u današnjim okolnostima, kada politika i oglašivači igraju veliku ulogu, pokušao je odgovoriti glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović. - Jedini način za slobodu je pozitivno poslovanje. Mi smo se prije pet godina orijentirali na konferencije i time smo možda malo manje ovisni nego drugi koji žive isključivo od oglašavanja - odgovorio je Šajatović, dodavši da Lider ima dva zadataka; jedan je da bude odvjetnik biznisa prema državi, drugi je da tvrtkama pomognemo da u današnjim uvjetima dobro posluju. Prema nekim iskustvima objavljenih tekstova, nastavio je, čini se da čitatelje više interesira koje kompanije dobro posluju u krizi, nego neke muljaže. Trend je u svijeta da se istraživačko novinarstvo izmiješta iz redakcija u mrežu novinara, pa je o iskustvima prekogranične suradnje više govorila Miranda Patručić. Problem je, istakla je, kada ne poznajete tuđi način rada, a povjerenje treba stvoriti:- Često dobijete dokumente koji su na drugom jeziku, novinare vidite samo preko Skypa. No povjerenje je ključno i treba ga izgraditi i to ne samo povjerenje u rad osobe, nego i da ta osoba neće iznijeti informaciju prije nego što treba.S njom se sližio i slovenski freelance novinar Blaž Zgaga, istaknuvši još da su osobne preporuke dosta važne.- Uvijek se može pronaći put, samo treba imati dobru sistematiku i biti strpljiv - naglasio je Zgaga.Novinarima ne treba vjerovati, odnosno uzimati zdravo za gotovo, kao ni nikom drugom, napomenuo je Dimitrije Boarov iz srpskog tjednika Vreme. Problem istraživačkog novinarstva, nadovezao se, jest što morate imati nezavisne medije. Opasnost je, smatra, kada nemate autonomni istraživački tim. Perspektiva novinarstva je u slobodnom novinarstvu, i puno veće mogućnosti imaju slobodni novinari od onih koji su zaposleni, mišljenje je i Ivice Grčara Piksa koji već godinama slobodni novinar, ali od osnutka Lidera pa do nedavno vjeran njegovoj redakciji. Postavlja se i pitanje manipulacije. Pogotovo, kao što je podsjetio Šajatović, u kontekstu nedavno objavljene informacije od CD-u s poreznim oazama. Leković je priznao da postoje takvi pokušaji i to je nešto što se ne može izbjeći.- Bitno je da je tekst zasnovan na dokazima i profesionalnim standardima - istaknuo je.Grčar se nadovezao napomenuvši da manipulaciju treba razlikovati po dva kriterija; informacije koje proizlaze iz nekih anonimnih pisama od informacija do kojih novinar sam dolazi.