Europsko sveučilišno debatno prvenstvo sljedeće godine dolazi u Zagreb. Oko 700 studenata iz cijele Euro-pe sedam će dana provesti u hrvatskom glavnom gradu debatirajući, raspravljajući i izmjenjujući ideje. Velik je to uspjeh za Zagrebačku debatnu uniju, koja je u natjecanju za domaćinstvo tijesno uspjela pobijediti bri-tanski grad Durham. U tome su uspjeli zajedno s udrugom Otvorena komunikacija i zagrebačkim Filozofs-kim fakultetom.
Dakako, ta pobjeda tek je početak, jer iako je do kolovoza sljedeće godine ostalo punih godinu dana, posla u organizaciji tako velikog skupa ima mnogo.
- Prvenstvo će se održati od 18. do 23. kolovoza, a kako bi bilo što uspješnije, važno nam je da privučemo i što kvalitetnije sponzore. Sudionici plaćaju kotizaciju, ali ona je jedva dovoljna da pokrije troškove smješta-ja i hrane, a na takvom događaju cilj je studentima sudionicima pružiti i druga iskustva - objašnjava Nika Jelaska, predsjednica Zagrebačke debatne unije.
Studenti će tako osim natjecanja u debati imati organizirane i razne društvene događaje koji će im poslužiti za upoznavanje i druženje. Organizatori će ih pak iskoristiti za promidžbu lijepih zagrebačkih prostora poput Muzeja moderne umjetnosti ili Hrvatskoga narodnog kazališta.
- Natjecanje za domaćinstvo tog događaja motivirano je željom da debatiranje ponovno dovedemo na Bal-kan. Debata je važna aktivnost - ona igra ulogu u tome kako se angažiramo, komuniciramo i uvjeravamo. Dočim je u nekim društvima debata prepoznata i cijenjena kao aktivnost u koju treba ulagati, u drugima joj još nedostaje institucionalna, financijska i društvena potpora - objašnjava Jelaska.
Prestižna sveučilišta najboljim debatnim timovima plaćaju troškove puta i vrlo ozbiljno shvaćaju rezultate koje postižu. S druge strane, izvrsni debatni timovi sveučilištaraca iz ovog dijela Europe često nemaju novca da sudjeluju na europskom sveučilišnom debatnom prvenstvu kad se ono održava u udaljenijim zemljama (ovogodišnje prvenstvo održano je, na primjer, u Manchesteru). Studenti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Grčke ili drugih zemalja koje su u teškim gospodarskim situacijama rijetko imaju sponzore i teško dolaze do novca za put i trošenje na takvim destinacijama. Zato bi zagrebačko prvenstvo trebalo biti jedno od dostup-nijih natjecanja za studente iz ovog dijela Europe.
- Jedna od najboljih stvari koja se europskoj debati dogodila u zadnjih nekoliko godina jest razvoj debatnih klubova na Balkanu i u široj regiji, poput Mađarske ili Austrije - kaže Rebecca Meredith, glavna sutkinja tog natjecanja.
Europsko sveučilišno debatno prvenstvo održava se od 1999. godine, kada je prvi put održano u nizozem-skom Rotterdamu, ali u mnogo manjem opsegu od onoga u kojem se danas održava. Iako u široj javnosti debata djeluje unificirano, zapravo postoje različiti formati natjecanja, a za europsko sveučilišno debatno prvenstvo oduvijek je korišten format britanske parlamentarne debate koji podrazumijeva dvije strane koje zastupaju suprotne pozicije. Te strane argumentiraju za neku temu ili protiv nje (na primjer za uvođenje vi-ših poreza za bogate i protiv toga), a strana za koju argumentiraju nema baš nikakve veze s njihovim dobnim preferencijama i ovisi o slučaju, sreći i pravednoj raspodjeli svih postojećih timskih uloga po timu.
Unutar tih suprotstavljenih strana postoje još po dva tima, od kojih jedan otvara, a drugi zatvara debatu. Ta četiri tima, unatoč tome što po dva zastupaju iste strane u raspravi, natječu se svi protiv svih. Tim koji govo-ri prvi u prednosti je jer može upotrijebiti najbolji materijal prije nego što to stigne učiniti tim koji zatvara, dočim je drugi tim u prednosti jer ima više vremena da razmisli o tome koje argumente iznijeti. Sva četiri tima imaju samo 15 minuta da se pripreme za početak debatiranja. Jasno je kako taj format zahtijeva da su-dionici stavove obrazlažu racionalno i potkrijepe ih logički održivim razlozima i znanstvenim informacija-ma. Upravo zato nužno je pripremiti se za debatu - pročitati relevantnu literaturu i potražiti potrebne infor-macije pa je riječ o kreativnom načinu učenja o mnogim temama.
Kad se uza sve to uzme u obzir i činjenica da se sve to događa na engleskom jeziku, koji većini sudionika nije materinski, jasno je da su vrhunske komunikacijske vještine nužne, kao i sposobnost kritičkog razmiš-ljanja, snalažljivost, timski rad i staloženost u napetim situacijama. Upravo su zbog toga studenti koji sudje-luju u takvim aktivnostima obično i mnogo bolje pripremljeni za poslovno okruženje.
Europsko sveučilišno debatno prvenstvo održava se svake godine još od 1999., kad su se natjecala 32 tima sa po dva govornika. Danas to natjecanje uključuje oko 200 timova i jedno je od najzahtjevnijih debatnih natjecanja na svijetu.
U organizaciji Europskog sveučilišnog debatnog prvenstva u Zagrebu Zagrebačkoj debatnoj uniji pomaže i društvo Otvorena komunikacija iz Beograda, koje je taj događaj organiziralo prošle godine. Utjecaj koji je događaj imao na tamošnju kulturu debate vrlo je vidljiv pa su tako u godinu dana pokrenuta čak četiri nova debatna društva u Beogradu, a timovi koji su sudjelovali na natjecanju odonda su postigli izvrsne rezultate na drugim natjecanjima.
Organizatori se nadaju da će se sličan pozitivan efekt dogoditi i nakon natjecanja u Zagrebu dogodine. To će doduše biti drugi put da je Zagreb domaćin (prvi put prvenstvo se održalo ondje 2003.), ali neovisno o tome, riječ je o izvrsnoj prilici za promicanje debate i debatiranja na hrvatskim sveučilištima.