Jeste li poslali ljutiti e-mail i nedugo zatim kada ste se smirili shvatili da je vaša reakcija bila pretjerana i požalili? Vjerojatno se svatko od nas bar jednom našao u sličnoj situaciji.
Psiholozi tvrde da je takva reakcija potpuno uobičajena, pogotovo kada se nađemo u situaciji gdje emocije preuzimaju kontrolu nad racionalnim ponašanjem i obrambeni mehanizam počinje djelovati. Naravno, da se tu radi o obrascima ponašanja starim koliko je i ljudske vrste, no današnja tehnologija omogućava da impulzivno reagiramo prema osobama koje nisu u našoj neposrednoj blizini.
Abraham Lincoln savjetovao je svom ministru obrane da napiše gnjevno pismo jednom svome generalu na koga je bio bijesan, no neka ga stavi na policu i procijeni hoće li kada se sutradan smiri i dalje misliti kako je ovakav pristup najkonstruktivniji. Premda se radi o izuzetno zanimljivoj metodi, u doba super brzog interneta ova metoda je teško primjenjiva kada nas jedan klik dijeli od slanja (ne)željenog materijala. Najbliže ovome što je predložio Lincoln bilo bi spremanje poruke u draft prije nego što ga jednom pošaljemo, no to će teško spriječiti pošiljatelja da ubrzo ne stisne tipku ′ pošalji ′.
– Prije nego što pošaljete poruku upitajte sami sebe što zapravo želite postići njome? Hoće li poruka dovesti do rješavanja nastalog problema ili je ona ekvivalentna bacanjem kuhinjskog inventara na tu osobu? -smatra Pamela B. Rutledge, direktorica Centra za psihološka istraživanja iz Kalifornije.
– Poniznost i iskrena isprika uživo, a ne putem interneta, najbolji je način kako ispraviti nastalu štetu, ukoliko se niste ranije mogli kontrolirati - tvrdi doktorica Rutledge , te dodaje kako agresivnom napadom ponižavamo drugu osobu, a poniznost je jedini alat koji će stvari moći vratiti u normalu.
No, psiholozi napominju kako je ovakav pristup učinkovit jedino ukoliko poruka može uistinu povrijediti njenog primatelja. Ako često šaljete poruke sličnog materijala, te se odmah ispričate, pokazujete da ne vladate svojim emocijama i skloni ste ovakvim ispadima, što nikako nije poželjna karakteristika niti za poslovnu suradnju, a niti u privatnim odnosima.
Što ako se pak mi nalazimo u ulozi onog koji dobiva neugodnu poruku?
– Najbolje se smiriti i ne pokušati vratiti ′ milo za drago ′. Priđite situaciji s dozom empatije, shvatite da ne možete uvijek točno znati što je druga osoba mislila i u kakvoj se situaciji nalazila kada vam je pisala. Pokušajte se sjetiti sretnih trenutaka koji ste proveli zajedno, prije nego što i vi počinite istu grešku. Sjetite se kad ste i vi bili u sličnoj situaciji - savjetuje dr.Rutledge.
E-mailovi i SMS poruke najgori su kanali za rješavanje kompleksnih problema i vaše emocije su najteže shvatljive drugoj osobi kada ih projicirate tim putem. Imajte to na umu, sljedeći put kada se nađete u ovakvoj situaciji.