Aktualno Preporučeno Preporuka urednika Znanja

Hrvoje Kačer: Slučaj Lastovo – Ako država ne štiti ni ‘svoje’, čemu se mogu nadati poduzetnici?

Pravo je čudo da jedna tako mala i mlada država ne uspije sastaviti ni jedan mjesec bez barem jednog pravnog skandala. Svjedočili smo mnogo ‘jačim’ slučajevima posljednjih mjeseci, a najnoviji je nešto manji, ali opet znakovit. Prošlog se tjedna pojavio famozni slučaj otoka Lastova, slučaj koji je ogolio hrvatski pravni okvir i praksu i pokazao da su nam pravna sigurnost i vladavina prava na repu prioriteta. Mala i vrlo izolirana otočna Općina Lastovo već mjesecima je u potpunoj blokadi zbog jedne sudske ovrhe. Zbog toga općinski zaposlenici mjesecima ne primaju plaću (od načelnika pa do teta u vrtiću), isključeni su telefon i internet, a najavljeno je i isključenje struje. Da ne bi bio dvojbe, to znači i onemogućavanja rada valjda svima osim policajcima u uporabi fizičke sile, za koju im ne trebaju ni internet ni struja. U ovoj nevjerojatnoj situaciji nije ključno zašto je blokada dogodila, nego zašto država nije stvorila pravni okvir koji će spriječiti ovakvu katastrofu.

>>>Hrvoje Kačer: Treba brisati institut raspolaganja neizbrisanom hipotekom

Moglo je i drukčije

Blokirana Općina Lastovo svoje će dugove platiti trostruko, čemu je zbog svojeg neznanja dijelom sama kriva, a dijelom zbog beskrajnih sudskih ‘caka’ s kojima se bolje nose veći igrači od nje. I zbog još jedne sudske prakse – nedostatka obveze dokaznog postupka
Istina, postoji jedan članak Ovršnog zakona koji omogućava ograničenje ovrhe na sredstvima jedinice lokalne samouprave tako da joj ostanu sredstva nužna barem za minimalne troškove. U ovom slučaju Općina se s takvim zahtjevom obratila parničnom sudu, koji je zahtjev odbacio jer da to ne može biti predmet u parnici, a u njemu nisu bili ni toliko korektni da zahtjev proslijede nadležnom tijelu ili sudu koji može odlučiti o ograničenju ovrhe. U obranu Lastova (ima manje od 900 stalnih stanovnika), koje je pogrešno uputilo svoj zahtjev, valja reći da je to mala općina bez pravne službe i da joj se moglo ‘oprostiti’ što u njoj nisu znali sve pravne ‘cake’.

>>>Hrvoje Kačer: Jasno propisano da se plaćeni doprinosi za nesagrađeno moraju vratiti

Županija je sada uskočila s nekim novcem, ali ovrha će trajati do veljače sljedeće godine i desetke obitelji ostaviti ne samo bez prihoda nego i elementarnih civilizacijskih tekovina kao što su telefon, struja, internet… Zar je stvarno problem jednoj maloj općini osigurati financiranje nekog duga i nakon toga kontrolirati uredno vraćanje. Ako imamo novca za razne lexove, agencije, plaćanje teških milijuna za izgubljene međunarodne arbitraže, kako može Lastovo biti problem? Točno je da jedinica lokalne samouprave ne može otići u stečaj, ali što joj takva zaštita znači ako i bez stečaja može biti uništena blokadom? Sve ovo posredno pokazuje što mogu očekivati poduzetnici, ako država ne štiti ni svoje.

Tko je komu i što poslao

Zašto se to dogodilo? Sve počinje naravno od jedne sudske odluke koja je dovela do ovrhe. Nekada davno Općina Lastovo nagodila se u vezi s nekom svojom obvezom prema jednom trgovačkom društvu. Vjerovnik je izgubio strpljenje čekajući na plaćanje i odlučio je ustupiti svoju tražbinu (iako je već bio u blokadi), o čemu je (navodno) obavijestio Općinu dopisom od 11. veljače 2011. Općina Lastovo 28. ožujka 2011. plaća dug prvom vjerovniku ne znajući da je ta tvrtka blokirana i smatrajući da je sve riješeno. I tada počinju igre tko je koga obavijestio. Dug se seli novom, trećem otkupljivaču, koji je također navodno obavijestio Općinu, i počinje parnični postupak. Trgovački sud prvog stupnja je tužbeni zahtjev trećeg vjerovnika odbio smatrajući da Općina Lastovo nije bila obaviještena o ustupu prije plaćanja (jer sama preporučena pošiljka s tzv. povratnicom još ne dokazuje što je u njoj). Poslije uložene žalbe viši sud je nakon pune tri godine čekanja preinačio prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev usvojio. Pri tome je sud rekao da je nezakonito stajalište suda prvog stupnja da to što poštanska povratnica ne sadrži oznaku vrste pošiljke ne znači da nije dostavljena obavijest o cesiji, iako postoji mogućnost da mu je time dostavljeno nešto drugo (npr. promotivni materijal, brošure i sl.).

>>>Hrvoje Kačer: ‘Naši’ i ‘vaši’ investitori državni su problem

‘Dilanje’ duga pod blokadom

Još je gore što je viši sud zaključio da nije problem to što je ustupitelj duga bio blokiran, jer da je to problem samo blokiranog subjekta, a ne i njegova suugovaratelja koji je dug otkupio i da je takav ugovor valjan, odnosno da nije nezakonit. To je tumačenje koje pravno nije nemoguće, ali samo ako se jako čvrsto zatvori oči i zaboravi i stvarnost i ciljno tumačenje. Pravi postupak, postupak lege artis svakome zabranjuje sudjelovanje u izbjegavanju izvršenja bilo čijih obveza, a to znači i manipuliranjem svojim pravima. Blokirani račun i sklapanje poslova bez izravnog plaćanja mora značiti (ponekad i jaku) sumnju u prave razloge toga postupka, a kaznena odgovornost ne da nije isključena, nego je vrlo vjerojatna. Najgore i najnevjerojatnije je da je žalbeni sud sudio na teret Općine Lastovo (koja čak nije imala ni odvjetnika) na način da tvrdnja da nije primila obavijest o ustupu duga ne znači i prijedlog o izvođenju, odnosno utvrđivanju dokaza na tu (ključnu) okolnost. Iako je naš zakonodavac formalno odustao od utvrđivanja materijalne istine, ovo je ipak pretjerivanje. Napokon, kada stranku ne zastupa odvjetnik i kada zbog toga može nastati šteta, s njom treba postupati kao s neukom strankom (i podučiti je). I tako će mala općina svoj dug na kraju platiti trostruko kad se uračunaju zatezne kamate.


Pratite nas na društvenim mrežama linkedininstagram

 


 


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari