Zašto više različitih televizija, novina, radio postoja i web portala objavljuje različite stupnjeve temperature u istom mjestu, istoga dana i istoga sata?
Odgovor je u izvoru podataka - jeftinije je lakše nabaviti, ali je njihova točnost upitna. Tvrde to neki od sudionika dvodnevnog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa ‘Meteorološki izazovi 2‘ koji se održava od 6. do 7. ožujka u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Na skupu sudjeluje stotinjak predavača iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Njemačke, Italije i SAD, a organiziralo ga je Hrvatsko meteorološko društvo u suradnji s Tehničkim muzejom grada Zagreba, Geofizičkim odsjekom PMF-a i Državnim hidrometeorološkim zavodom. Budući da mediji svakodnevno senzacionalnim objavama ili samo naslovima najavljuju klimatsku apokalipsu, tema ovogodišnjeg skupa je meteorologija u fokusu javnosti pa su uz meteorologe sudjelovali i novinari, ali i televizijski voditelji vremenske prognoze.
Metorolog Zoran Vakula objasnio je da nije dovoljno samo iščitati meteorološke vijesti nego grafikone i slike znati i objasniti. Vakula je u tome uspješan i vrlo popularan, a da su prezenteri vremenske prognoze popularniji od ostalih televizijskih voditelja ustvrdila je dr. sc. Blanka Jergović, politologinja, novinarka i urednica na 1. programu HRT-a i docentica na Hrvatskim studijima. Podaci o popularnosti voditelja vremenske prognoze rezultat su istraživanja koje je još potvrdilo i da javnost više zanimaju vijest o znanosti, klimatskim promjenama, ekologiji i medicinskim postignućima nego reality show, politika pa čak i sport. Novinar Ivan Lučić, govoreći o tome što mediji ne/vide u klimi, ustvrdio je da mediji meteorologiji, kao znanstvenoj disciplini, u infomrativnom smislu uglavnom nisu dorasli. No Branka Malnar-Travas, novinarka HRT Radio Rijeka, koja prati sektor pomorstva, iznijela podatak da su hrvatski ribari posljednjih godina uočili novi karakter pojave juga što ipak pokazuje da ima i onih koji ne prenose samo vijesti nego i istražuju.