Prilikom zapošljavanja, davanja povišice ili sastavljanja tima suradnika, najlogičnije se čini odabrati najpametnije ljude. Ipak, ne treba brzati sa zaključcima. Inteligencija ponekad može biti kamen spoticanja.
Korporacija Enron dobar je primjer. Ta je tvrtka, koja se bavila energetikom, bila poznata po ‘najpametnijem menadžerskom timu‘, koji se bez ikakvog nadzora bavio najprofitabilnijim poslovima.Menadžeri su, međutim, bez obzira na inteligenciju, bili arogantan i nesiguran tim koji je na koncu izgubio milijarde dolara i prouzrokovao krah tvrtke 2001. godine.
Naravno, poslove ne možemo generalizirati. Prirodno je željeti najinteligentnije ljude na istraživačkim ili programerskim mjestima jer su to zaposlenici koji rade individualno. Ako im i nedostaje socijalne inteligencije ili komunikacijskih sposobnosti, to u konačnici ne čini neku razliku.
Ali, trebaju li nam na menadžerskim pozicijama najpametniji kadrovi?
Pametni ljudi misle da sve znaju bolje od drugih. Možda to ponekad i jest tako, ali pogrešno je očekivati da će se svi složiti s njima samo zato što oni nešto vide kao ‘najpametnije rješenje‘. Ako osoba radi u timu menadžera, nerealno je očekivati da će svi na problem gledati iz istog rakursa. Činjenica da netko nešto smatra ‘najboljim rješenjem‘ nije uvijek presudna, pogotovo ako je riječ o timu kolega u istom poslovnom rangu.
Ironično je da su ponekad najtalentiraniji zaposlenici najgori, odnosno najneučinkovitiji menadžeri. Primjerice, Wayne Gretzky, kanadski hokejaš s najvećim brojem pogodaka u povijesti profesionalnog hokeja, pokazao se kao nevjerojatno neučinkovit trener, a isto bismo mogli reći i za Michaela Jordana, možda najvećeg košarkaša svih vremena, koji nikad nije uspio kao sportski menadžer, predsjednik uprave ili vlasnik.
U poslovnom svijetu primjer je tvrtka Creative Technology Inc, koja je u trenutku kada je Apple izbacio iPad nudila tehnološki superiorniji MP3 player i nikako im nije bilo jasno zašto su kupci tako nerazumni i preferiraju iPad.Teško je prihvatiti da se ponekad najbolje tehnološko rješenje ne uspije probiti na tržištu, jednako kao što najpametniji ljudi ponekad ne uspiju.
Nije samo inteligencija područje gdje više ne znači nužno bolje. Primjerice, je li dobro smanjivati vrijeme koje tehnička podrška provodi s klijentima u call centrima ili je bitnija kvaliteta usluge?Zappos, online prodavaonica obuće, posluje upravo suprotno – nagrađuje svoje zaposlenike ako provedu više vremena odgovarajući kupcima na brojne upite o raznim proizvodima koje tvrtka nudi. Oni smatraju da je percepcija kupaca bitnija od brzine.
Vječni zahtjev za ‘više‘ nečeg, bilo da je riječ o inteligenciji, vremenu ili bilo čemu, možda jest obilježje vremena u kojem živimo, ali to nosi i određene posljedice.Oslanjanje na najpametnije i najtalentiranije bolje zvuči u teoriji, nego u praksi.