Moja sugovornica i ja sjedile smo u dvorani za sastanke njene organizacije, sredinom kišnog dana u rano proljeće u Zagrebu. U ranim tridesetima, direktorica je odjela i već skoro godinu dana radi s executive coachem. Kao i brojni drugi menadžeri, radi zahtjevan, stresan i istovremeno zanimljiv posao.
Kaže da je u coaching ušla s nekoliko različitih ciljeva: kako bolje delegirati poslove, ojačati svoj tim, kako u svemu tome pronaći svoju ulogu i osobni način funkcioniranja. Od vidljivih koristi coachinga spominje sposobnost da se bolje nosi s različitim situacijama, komunicira jasnije, otvorenija je u odnosima s drugima, više orijentirana ciljevima i konkretnija. Na moje pitanje je li zbog coachinga danas bolji direktor, lider, odgovara da svi to primjećuju i da je i njen tim zadovoljniji: ‘Kad sam ja bolje, sve je bolje‘.
Ta je rečenica jasno opisivala njezin doživljaj rezultata coachinga.
I praktičari i teoretičari coachinga slažu se da je rezultate coachinga ponekad teško mjeriti. Coaching je vrlo zanimljiva i grana i profesija, pa se znanost sve više bavi njime, proučavajući dostupne aspekte procesa. Pri tome se većina istraživača slaže da postoje aspekti coachinga koji su na granici umijeća pa i umjetnosti, što znači da ih je teže proučavati danas postojećim znanstvenim metodama. No teško ne znači i nemoguće, i na coaching profesionalcima, kao i istraživačima, jest da stalno pokušavaju.
Jedna od mogućnosti jest provjeriti što je coachingom moguće postići. To znači kroz istraživanje ne dokazivati da coaching uvijek i pod svim okolnostima postiže određene kvantitativne rezultate, već što je sve, pod različitim okolnostima, moguće postići coachingom. Tako je bilo i moje, na početku teksta spomenuto istraživanje o utjecaju coachinga na liderske kompetencije korisnika. Najzanimljivija u tom istraživanju je bila činjenica da su ciljevi coachinga kod ispitanika bili različiti. Neki su pojedinci tražili ‘klasičan‘ coaching cilj: poboljšavanje definiranih menadžerskih vještina. Drugi su u coaching krenuli s jasnim i konkretnim ciljem (npr. napisati knjigu). Poneki coaching bio je iniciran od strane organizacije, s idejom boljeg povezivanja menadžera sa svojim timom. Jedna je korisnica u coaching krenula kako bi ponovo izgradila poljuljanu vjeru u budućnost i ljubav prema poslu. Rezultati istraživanja su pokazali da su se liderske sposobnosti tokom coachinga poboljšale kod gotovo kod svih ispitanika, što su kroz anoniman upitnik potvrdili i njihovi podređeni.
Ranije sam u tekstu spomenula da je coaching vrlo zanimljiva profesija. Koncentracija coacheva je danas najveća u Sjedinjenim državama, Europi i Australiji, no brzorastuća gospodarstva hvataju priključak. Hrvatska specifična situacija pokazuje dubok utjecaj krize na ulaganja u razvoj ljudskih potencijala. No od 2008., ili 2009. prošlo je debelih šest godina. Prevedeno na jezik razvoja, to je predugo razdoblje zanemarivanja najvrjednijeg resursa, i mnoge to organizacije prepoznaju i odlučuju preokrenuti negativan trend.
Coaching naravno nije univerzalna metoda; on ima svoje mjesto u paleti metoda razvoja ljudskih potencijala, ili ako govorimo o životnom coachingu, svoje mjesto u raznolikim metodama pomoći i samopomoći. Jednako je s rezultatima. Na početku coachinga smo kao pred praznim platnom: postoje svi preduvjeti da se nastane remek-djelo, no kakvo će ono na koncu izgledati, ne zna nitko unaprijed. No sve više pokazatelja iz prakse i znanstvenih istraživanja ukazuje na izvanredne rezultate koje coaching može postići. Stoga, umjesto vječnog pitanja: koliko se isplati coaching? možda je bolje promišljati: kako stvoriti što bolje preduvjete da rezultati coachinga budu što značajniji.
Želite li Vi biti coach - dobro nam došli na program ‘Biti coach‘. ‘Biti coach‘ i Lider pretplatnike daruju sa stipendijama u iznosu 50%, 30% i 20% cijene programa Biti coach.
‘Prijave pismene motivacije se prikupljaju do 23. veljače na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a potrebno je poslati životopis, motivacijsko pismo i kontakt podatke.
Tijekom veljače organiziraju se i dvije besplatne uvodne radionice programa ‘Biti coach‘:
- ‘Kako postati coach?‘ 4.2.2015. od 17-20h, na kojoj će polaznici saznati detalje o profesiji, te - ‘Coaching vještine i alati‘ 20.02, od 17-20h, na kojoj će biti više riječi o načinu rada, s naglaskom na coaching u poslovnom okruženju. Ulaz na radionice je slobodan, uz obaveznu prijavu koju možete napraviti putem web stranice http://www.cognita.hr/prijava-na-biti-coach.