Kad je ekonomija u ekspanziji, dobu biblijskih ‘debelih krava‘, poduzetnici se ne bave upravljanjem zalihama jer su prezaposleni rastom prodaje. Ako se i bave onda žele imati što više zaliha - kako bi one bile u funkciji povećanja prodaje.
No što ako mehanizmi upravljanja zalihama (ako su uopće i postojali) u vrijeme usporavanja rasta i dalje funkcioniraju kao u ‘mirnodopskim‘ vremenima? Primjer tvrtke CISCO - najvećeg svjetskog proizvođača mrežne opreme to najbolje ilustrira. CISCO je u razdoblju od 1990. do 2000. imao rast prodaje i profita u 40 uzastopnih kvartala. Nakon sloma dot.com kompanija 2000. potražnja za CISCO-vim proizvodima je stagnirala, međutim njihovi planeri to nisu uzeli u obzir nego su i dalje naručivali i proizvodili jednako kao i do tada. Na kraju 2001. CISCO je bio prisiljen otpisati milijardi dolara zaliha. Da, dobro ste pročitali – CISCO je otpisao preko 2 milijarde dolara i istodobno objavio 2,6 milijardi dolara gubitka te otpustio 8500 ljudi.
Sredstva zarobljena u zalihama su ogroman potencijal kojeg se poduzetnici sjete tek u doba ‘mršavih krava‘, odnosno krize. Kada dođe do pada aktivnosti u gospodarstvu, a zalihe i dalje rastu uobičajenim tempom, poduzeća se nalaze pred apsurdnom situacijom - imaju prevelike zalihe, ali nemaju ono što tržište traži. Primjer iz jednog proizvodnog poduzeća, govori nam o apsurdnosti te situacije. Poduzeće je donijelo recesijske mjere i ograničilo rast zaliha na način da su odgovornom menadžmentu postavili ciljne zalihe koje njihova vrijednost smije doseći. I proizvodnja je postigla svoje ciljeve, ali kada se pojavila potražnja za nekim novim proizvodima, kojih na zalihi nije bilo, oni nisu htjeli krenuti u proizvodnju jer bi ušli u ‘crveno‘.
Postavljanjem ovakvih pravila oni su možda trenutno riješili problem rasta zaliha, ali su dobili još jedan – nedostatak zaliha i pad prodaje. Radi se o tome da ovo poduzeće nema usklađenu strukturu zaliha jer ih opterećuju nekurentne zalihe koje zamagljuju stvarno raspoložive zalihe. Oni koji se bave voćarstvom razumiju o čemu govorimo. Kada se obrezuje voćka, odstranjuju se nepotrebne, suhe i jalove grane, koje iscrpljuju drvo, a ne donose plod. Međutim, ostavljaju se one grane koje će donijeti rod, i one koje su potencijal za sljedeću godinu. Na isti način je potrebno raditi sa zalihama. Ako smanjujete zalihe onda treba paziti na dvije stvari. Prvo, koje zalihe treba smanjivati i koliko te također koje zalihe su vam i dalje potrebne i u kojim količinama. Treba dakle upravljati zalihama, a ne ih jednostavno rezati ili ograničavati.
Na Logiko akademiji razrađujemo metodologiju za optimizaciju zaliha u šest koraka:
1. Preko ABC/XYZ matrice zaliha učimo kako razlikovati zalihe i odrediti kategorije koje će nam pomoći u određivanju optimalnog omjera troškova i prodaje.
2. Novi život za mrtve zalihe - Vrlo važan korak je predvidjeti kada se zalihe pretvore u mrtve zalihe, pronaći strategije za rješavanje tih zaliha koje najbolje odgovaraju industriji i poduzeću te ih pretvoriti u gotovinu.
3. Uzrok smrti zaliha - Kao što kirurzi najprije pokušavaju zaustaviti krvarenje kada im unesrećenik dođe na stol, tako i vi prvo morate pronaći uzroke viška zaliha da bi ih riješili.
4. Politika zaliha - Igranje sa vatrom - Kvalitetno određivanje sigurnosne zalihe nam pruža optimalan omjer troškova zaliha i prodaje.
5. Tko je dežurni krivac - Jako je bitno određivanje jasne odgovornosti za zalihe. Međutim, nije uvijek jednostavno pronaći kvalitetnog menadžera zaliha.
6. Ključni pokazatelji uspjeha - Koji pokazatelji su najvažniji za upravljanje zalihama i kako ih izračunati?
Ove i ostale vještine za vođenje nabave, obrađivat će se detaljno na radionicama i praktikumima Logiko Akademije: 5 vještina za uspješno vođenje nabave. Više na www.logiko-edukacija.com/akademija