Neiskusni poduzetnici tijekom osnivanja prvog društva znaju pripremu poslovnih procesa koji uključuju uporabu tvrtke obavljati prije provjere mogućnosti upisa.
Takva praksa može biti rizična jer sud ima ovlasti odbiti upis predložene tvrtke društva. Prvo bi trebalo ukloniti terminološku zbrku, koja je sasvim izvjesna zbog višestrukog značenja riječi ‘tvrtka‘. Dok se u poslovnom žargonu tim pojmom označava pravna osoba, u smislu Zakona o trgovačkim društvima tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a izmjenama Zakona iz 2007. godine dodano je da se mogu koristiti i arapski brojevi. U tom smislu potrebno je s tvrtkom uspostaviti povezujući kontekst s osobama ili predmetom djelatnosti. Dakle, tvrtke koje nas okružuju u jezičnom smislu prate zakonske mogućnosti te je evidentno da bi pojava apstraktnih riječi bez značenja u našem pravnom okružju bila znatno otežana. Tako bi Twitter ili Tumblr (utjecajne informatičke tvrtke sa sjedištem u SAD-u), da su se pojavili u Hrvatskoj, morali upotrijebiti znatne napore da bi postali punopravne registarske tvrtke.
Ime i žigIpak, poduzetnici imaju jezični manevarski prostor pri imenovanju svojih društva. Zakon je člankom 20. predvidio iznimke od navedenog općeg pravila, čemu možemo zahvaliti široku jezičnu raznolikost tvrtki na hrvatskom tržištu. Prije svega, propisano je da tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva. U navedenom primjeru to znači da unatoč naoko rigoroznim pravilima, Twitter ne bi trebao imati teškoće pri upisu odluči li osnovati društvo u Hrvatskoj. Također, tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine robni ili uslužni žig člana zaštićen u Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranoga u Hrvatskoj, što predstavlja zakonom ostavljen put i svima onima koji žele unijeti posebna imena lišena značenja (što može biti marketinški zahvalno). Štoviše, ako se putem registracije žiga želi kreirati ime tvrtke, valja imati na umu da Zakon o žigu propisuje da se ne mogu registrirati znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi. Također, od osnovnog pravila može se odstupiti i s riječima koje su uobičajene u hrvatskom jeziku ili ako za njih nema odgovarajuće riječi, što je ponajčešće slučaj s informatičkim ili financijskim terminima.
Naznaka poslovanjaPosljednja skupina iznimaka iskorištena je kod upisa brojnih tvrtki na tržištu, onih koje su se poslužile riječima na mrtvom jeziku; dominantno latinskom i ponekad starogrčkom. Na nekim registarskim sudovima, kao dio neformalne prakse, uspostavljena je procedura koja zahtijeva presliku izvatka iz rječnika kao dokaza riječi i njenog značenja. Potrebno je imati na umu da se riječ ‘Hrvatska‘ te njene izvedenice, uključivši i njihovo oponašanje, mogu unijeti u tvrtku samo uza suglasnost Vlade Republike Hrvatske. U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena osobe samo uz njezin pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njezinih nasljednika. Na sličan način regulirano je i unošenje imena ili dijela imena povijesne ili druge znamenite osobe, što je moguće samo uz njezin pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika. Dodatno, tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja te oblika društva, kako bi se u prometu moglo zaključiti ne samo o djelatnosti, već i o ustrojbenom obliku, što je vidljivo kroz skraćenice d.o.o., d.d., j.t.d., k.d. ili GIU.
Pravna načelaKolika je pravna važnost tvrtke društva dovoljno govori to da je zakonodavac njeno uređenje regulirao pravnim načelima, i to istinosti (čl. 12., podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti), jedinstvenosti (čl. 22., svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom), zakonitosti (čl. 28., sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama Zakona), isključivosti (čl. 29., u isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke), prvenstva (čl. 30., ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena; potrebno je napomenuti da je predviđena i iznimka od tog načela), ali i javnosti upisanih tvrtki u sudskom registru. Kao svojevrstan korektiv neizvjesnosti upisa te dobrodošla mjera u uvjetima sve bržeg poslovanja, izmjenama Zakona o sudskom registru iz 2011. godine poduzetnicima je omogućena rezervacija imena ili naziva pred registrom, čime se stječe pravo na ime pod uvjetom da se upis u registar pokrene u roku od 30 dana.
Autor: Mislav Bradvica