Svijet nikad nije bio povezaniji, ali mnogi se poduzetnici često osjete izoliranima i neshvaćenima sa svojim dvojbama i problemima. Treba im kontakt sa sličnim ljudima, s kojima mogu razmijeniti iskustva i doznati od njih nešto više. Društvene mreže način su na koji se može brzo i lako doći do drugih, no neposredni kontakt i dalje je dragocjen
Ako itko zna razvijati mrežu kontakata, znamo mi na Balkanu – oduvijek se ovdje išlo na janjetine i kave i znalo se dobro gdje se dogovaraju svi poslovi. Što onda imamo učiti o tome? Međutim, često se kao poduzetnici osjećamo sami, izolirani i neshvaćeni s gomilom problema i dvojbi usprkos tome što smo okruženi ljudima. Treba nam, međutim, povezivanje sa sličnim ljudima, koji se suočavaju s jednakim ili sličnim teškoćama da s njima razmijenimo iskustva i razmišljanja. Zato je upravo ‘networking‘ navika koja razlikuje iznimno uspješne ljude od drugih.
Na njemu trebamo sustavno raditi – trebamo razvijati mrežu kontakata. To, nažalost, nije hitno, ali jest važno. Zato često bude zapostavljeno jer zapnemo u žurnim, operativnim stvarima: moramo završiti ponudu; sad nam je gužva; jurimo u vrtić, školu… ne stignemo. A ‘networking‘ je mnogo više od pojavljivanja na raznim događajima, upoznavanja i ‘uvaljivanja‘ svojih posjetnica drugima. On znači graditi i izgraditi poslovna prijateljstva radi rasta poslovanja, radi osiguranja poslovnog uspjeha. Dakle, riječ je o sustavnu stvaranju dugoročnih odnosa i poslovnih prijateljstava na obostranu korist.
Ispravni stav
Važna je ta razlika u ispravnu stavu – stavu davanja, a ne uzimanja, jer ‘networking‘ nije prodaja, nego razvoj odnosa. Najveća korist od njega krije se u susretu s ljudima koji su prošli ono što mi prolazimo. Osim razmjene ideja razgovor s njima može nam pomoći nositi se s konkretnim problema jer vidimo da nismo jedini koji to prolaze i obično nam postane jasnije kako ćemo riješiti ono što nas muči. Dakle, tko je oko nas, presudno je za naš uspjeh u poslu i životu. Važno je i koga poznajemo, a ne samo što znamo. ‘Networking‘ je jedan od sedam najvećih izazova malih poduzetnika i ono što najbrže može osigurati kvantni skok. Prema istraživanjima US Bureaua, 70 posto istraživanja dolazi iz ‘networkinga‘, a Hendalovo istraživanje pokazuje da se 57 posto poslova u Hrvatskoj sklopi na kavi.
Što ne treba raditi...
Na početku moramo odlučiti želimo li graditi odnose ili nam je netko potencijalni klijent. U slučaju ‘networkinga‘ riječ je o stavu davanja, na dugi rok, izgradnji odnosa, a ne kratkoročnom ‘uvaljivanju‘ posjetnica i prodaji. Ali kako se ponašati na takvim skupovima? Niste jedini, i drugima je neugodno među ljudima koje ne poznaju. Mnogi se na poslovnim događajima osjećaju nervozno kao prvi dan u školi, stoga vrlo često odlaze u zahod, pogledavaju na mobitel, jedu i piju. Neki previše brbljaju, drugi šute i stoje po strani. Dakle, nemojte prilaziti ljudima, nepristojno ih prekidati u razgovoru i gurati im svoje posjetnice, pokušavati im nešto prodati, pozdraviti s ‘Ako ti kako mogu pomoći...‘ i odjuriti.
...a što je poželjno
Dođite ranije na skup, među prvima, i zapamtite, niste došli upoznati sve ljude, nego određene. Diskretno se javite organizatoru i zamolite, ako znate popis gostiju, da vas upozna s nekim ili s konkretnom osobom. Imajte spremne posjetnice. Napomena za kolegice: Znam da često mijenjate torbe. Doskočite tome tako da stavite posjetnice u novčanik, etui ili drugo što stalno nosite sa sobom. Kad prilazite ljudima, ako razgovaraju s drugima, približite im se na pristojnoj udaljenosti i čekajte povoljan trenutak za uključenje u razgovor.
Kad se predstavljate, čvrsto stisnite ruku – imate od tri do sedam sekundi za ostavljanje (dobroga) prvog dojma – i osmjehnite se (Jeste li znali da je osmijeh jedino što na svim od 7000 različitih svjetskih jezika znači isto?). Pripremite zanimljivo predstavljanje: navedite problem (koji kupci imaju na tržištu), rješenje (vaš proizvod/usluga kao rješenje tog problema) i korist (koju kupci imaju od toga, koju im upravo vi pružate, posebnost svojeg poduzeća). Predstavljajući se tako, vodite računa o tome da budete jasni kao kad biste to govorili svojoj baki ili petogodišnjem djetetu. Gledajte sugovornika u oči i prije svega aktivno slušajte. To ne znači čekati da završe ono što govore da biste mogli početi govoriti nešto svoje, nego da slušate sa zanimanjem. Pitajte ih koji im je trenutačno najveći problem/izazov u poslu i kako im možete pomoći. Tek kad vidite da možete ili da ste jedni drugima zanimljivi, ponudite posjetnicu. Ne zaboravite ‘follow up‘ – samo 50 posto ljudi učini nešto s prikupljenim posjetnicama. Povežite se na društvenim mrežama, javite se drugoj osobi s konkretnim prijedlogom akcije.