Aktualno Znanja

Klaus Eiselmayer: Bolje je uložiti više u nove tehnologije nego zakasniti

Lider
Autor Lider

Keynote speaker na 5. međunarodnoj konferenciji o kontrolingu, koja će se održati 14. studenog u Zagrebu, istaknuti je stručnjak dr. Klaus Eiselmayer. Član je Upravnog odbora IGC-a (International Group of Controlling) i ICV International Association of Controllersa. Njegove su specijalnosti poslovno planiranje, upravljanje i financijsko računovodstvo, upravljanje utemeljeno na vrijednosti te prezentacijske vještine. Tema je ovogodišnje konferencije o kontrolingu digitalizacija i njegova uloga u vrijeme četvrte industrijske revolucije.

• Možete li ukratko opisati glavna obilježja industrije 4.0 i kako joj se kontroling 4.0 prilagođava?

– Javnost je prvi put izraz industrija 4.0 čula na sajmu u Hannoveru 2011. Naziv je smislila istraživačka skupina Forschungsunion njemačke vlade koja je od 2006. do 2013. izrađivala njemačku strategiju za razvoj visoke tehnologije. Industrija 4.0 odnosi se na četvrtu industrijsku revoluciju; prva je bila mehanička i upotrebljavala vodu i paru, druga se temeljila na industrijskoj masovnoj proizvodnji s električnim proizvodnim linijama, a treća se oslanjala na elektronički kontrolirane strojeve, poput CNC-a.

Transformacija postojećega proizvodnog dizajna u dizajn industrije 4.0 zahtijevat će niz pojedinačnih koraka, uključujući testove, pogreške i optimizaciju. To znači mnogo posla za kontrolere.
U četvrtoj industriji strojevi, uređaji i senzori, npr. IoT: internet of things, komuniciraju međusobno i s ljudima radi optimizacije djelomično autonomne proizvodnje. Ona kombinira skup vrhunskih strategija, poput masovne prilagodbe, primjerice upotrebom 3D ispisa, visokog stupnja automatizacije, samodijagnostike, kraćeg vremena proizvodnje, optimizacije procesa i nižeg troška, strojeva koji automatski naručuju materijal ili nužno održavanje te strojeva koji stvaraju individualne proizvode prema specifikacijama klijenata. Kontroling 4.0 mora procijeniti nužna ulaganja. Transformacija postojećega proizvodnog dizajna u dizajn industrije 4.0 zahtijevat će niz pojedinačnih koraka, uključujući testove, pogreške i optimizaciju. To pak znači mnogo posla koji treba planirati i kontrolirati. Kad su ti sustavi uspostavljeni, kontrelori će od proizvodnje dobivati podatke u stvarnom vremenu o tome kako stvari trenutačno funkcioniraju i kakve su proizvodne prognoze. Umjesto dostavljanja mjesečnih izvješća kontrolor proizvodnje pomagat će ljudima u proizvodnji da trajno optimiraju cijeli sustav i dobavni lanac.

• Čini se da je glavni zadatak kontrolera kao menadžera pomoći menadžmentu odabrati što se treba promijeniti.

– Kad god idete od postojećeg prema novom tehnološkom rješenju, možete biti ispred vremena i vjerojatno platiti previše pri investiranju u nove stvari, a možete i zakasniti te izgubiti komparativnu prednost. Izazov će biti odlučiti koje korake napraviti u kojem trenutku. Sve to prate velika ulaganja u strojeve, opremu, IT i ljude. Kompanija će trebati zaposlenike upoznate s najnovijim trendovima u IT-u, automatizacijom procesa, ‘lean’-proizvodnjom, tvorničkim rasporedom itd. To uključuje izradu strategije u kontekstu industrije 4.0 s jasno iscrtanim investicijama, proračunima za usavršavanje, možda i vanjske stručnjake.

• Kako se potiču inovacije u Njemačkoj? Što je, prema vašem mišljenju, krucijalno za razvoj inovativnog društva?

– Za njemačke inženjere kažu da se jako brinu za detalje i tehnički savršena rješenja, odnosno da ‘prčkaju’ dok ne pogode pravu stvar. Rad u timovima je ključan jer nijedna osoba neće moći riješiti tako kompleksne probleme, pa se timski zadaci daju učenicima već u školi. Na sveučilištu takvi projekti postanu izazovniji i često se izrađuju suradnjom sveučilišta s kompanijama na rješavanju stvarnih problema. U većini slučajeva studenti su jako motivirani zbog izazova i odgovornosti koju su dobili. Njemačka organizira natjecanja između sveučilišta, a ona najbolja dobivaju više sredstava od države. Osim sveučilišta postoji nekoliko vrlo moćnih istraživačkih institucija poput DLR-a, Fraunhofera, Helmholtza, Leibniza ili Instituta Maxa Plancka koje provode fundamentalna istraživanja i razvijaju rješenja zajedno s industrijom za industriju.

Što biste preporučili mladim kontrolerima koji se trenutačno obrazuju? Trebaju li se okrenuti od računovodstva i opće ekonomije prema IT-ju?

– Kurikul industrijskog inženjera kombinira ekonomiju i tehnologiju. Na Tehničkom sveučilištu Berlin uveden je još 1927., a druga su sveučilišta slijedila taj primjer poslije. Kombinacija ekonomije i IT-a, Wirtschaftsinformatik, počela je 90-ih godina prošlog stoljeća. Već danas ne možemo preživjeti bez računala. Možemo se, naravno, koristiti računalom bez magisterija iz IT-a, ali teško zato možemo razumjeti što sve računala zaista mogu. Da biste danas bili direktor financija, potrebne su vam lokalne i međunarodne računovodstvene kompetencije, dobro poznavanje opće ekonomije i alata za kontroling te poznavanje pravnih i poreznih pravila. U budućnosti će nam umjetna inteligencija pomagati rješavati rutinske zadatke. Kao menadžer bit ćete odgovorni za golem fond podataka koji s jedne strane moraju biti sigurni od kibernapada i prijevara, s druge strane pretvoreni u korisne informacije (zahtjevi klijenata, optimiziran portfelj proizvoda…). Da biste sve to mogli, morate dobro razumjeti rad s podacima.

Autor: Maša Borovac

Komentari