22. travanj 2015.

Končar i fakulteti najviše projekata razvijaju u energetici i transportu

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

Končar, već tradicionalno, intenzivno surađuje sa sveučilišnom i znanstvenom zajednicom, a Končar – Institut za elektrotehniku koje djeluje u okviru Grupe dio je znanstvene zajednice.

Trenutačno pojedina društva Grupe imaju zajedničke projekte s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER), Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (FSB), Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB),  Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu (FKIT) te Filozofskim fakultetom u Zagrebu (FFZG).

Miroslav Poljak, član Uprave Končara, kaže da je veći dio projekata vezan uz istraživanje i razvoj iz područja energetike i transporta.

- Tako je, u raznim fazama realizacije, suradnja na razvoju transformatora za vuču, vakuumskih prekidača s magnetnim pogonom, pretvarača za tračnička vozila nove generacije te motora s permanentnim magnetima. Osim toga, sredinom ožujka službeno je započeo i projekt ‘Upravljanja znanjem‘ na kojem surađuju sa Sveučilištem u Zagrebu te FER-om i FFZG-om. Riječ je o projektu čija je ideja na jednom mjestu prikupiti zapisana i nezapisana znanja i vještine koje pojedinci imaju o nekom području, sistematizirati ih te dati na raspolaganje drugima ili na temelju njih raditi analize i donositi poslovne odluke – pojašnjava Poljak te napominje da su brojni primjeri uspješne suradnje s fakultetima, a jedan od njih je i sustav upravljanja vjetroagregatom koji su razvijali u suradnji s akademskom zajednicom, a svoju je uspješnu primjenu našao u Vjetroelektrani Pometeno brdo pokraj Splita.

U okviru upravljanja ljudskim potencijalima Končar i stipendira brojne studente dodiplomskih te poslijediplomskih studija. Nekolicina poslijediplomaca stipendira se po principu znanstvenog novaka na sveučilištu, a koji se nakon stjecanja titule doktora znanosti obvezuju nastaviti karijeru u Končaru.

- Tradicionalno nagrađujemo i najbolje studente pojedinih studijskih godina Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i to Elektrotehničkog odjela i Stručnih studija računarstva, informatike te mehatronike. Posebno smo ponosni što su četiri društva Grupe inicijatori i osnivači Centra izvrsnosti za transformatore koji pri FER-u objedinjuje i koordinira znanstveno-istraživački program Transformatori i okoliš, Međunarodni kolokvij o transformatorima te poslijediplomski specijalistički studij. Studij je međunarodnog karaktera, prvi ovakve vrste u Europi, a sada studij pohađa već četvrta generacija studenata – govori Poljak.

Smatra da je jedan od modela čvršćeg povezivanja akademske zajednice i gospodarstva organiziranje ‘in-house‘ obrazovanja u Končaru gdje zaposlenike podučavaju istaknuti stručnjaci i sveučilišni profesori i to u multidisciplinarnim područjima koja nisu bila dovoljno zastupljena niti u diplomskom niti u poslijediplomskim studijima, a potrebna su za rad na područjima elektroenergetike.

- Zalažemo se za građenje partnerskih odnosa između akademske zajednice i gospodarstva. Partnerstvo za nas znači dominantnu ulogu gospodarstva u izboru područja i tema i to na osnovi potreba gospodarskih subjekata i nacionalne gospodarske strategije, kako je i praksa u zemljama EU.

Znanost bi trebala biti u funkciji gospodarstva, a u skladu s tom politikom smo ustanovili i nagradu ‘KONČAR‘. Ona se dodjeljuje od 2004., svake godine za najbolju doktorsku disertaciju na FER-u koja sadrži istaknuta dostignuća iz područja tehničkih znanosti, s naglaskom na primjenjivost u industriji.

Očekujemo suradnju s akademskom zajednicom na pribavljanju sredstava iz EU fondova, a dobar primjer ovakve suradnje je i projekt FER-a i KONČAR – Instituta za elektrotehniku ‘Napredne tehnologije u elektroenergetskim postrojenjima i tračničkim vozilima‘. Industrijsko je to istraživanje u četiri ključna elementa informacijske strukture naprednih sustava – senzorici, aktorici, upravljanju i strojnoj percepciji – ističe Poljak, dodajući kako isto tako očekuju da će produbljivanje odnosa s akademskom zajednicom rezultirati valoriziranjem znanstvenika na temelju razvojno-istraživačkih radova na konkretnim projektima u gospodarstvu, što danas nije slučaj.