Čak 89 posto Europljana smatra da su žene sposobne raditi sve prije negoli se baviti znanošću, a osobito iznenađuje što to uvjerenje jednako dijele i žene i muškarci. Porazan je podatak i da je 1990. u cjelokupnoj istraživačkoj znanstvenoj zajednici bilo 26 posto žena, a dvadeset godina poslije taj je postotak iznosio samo mrvicu više – 29 posto.
Od 1901. samo je tri posto Nobelovih nagrada za znanost dodijeljeno ženama! Na takav položaj žena u znanosti i društvu upozorilo je ovogodišnje istraživanje francuskog instituta OpinionWay koje je za zakladu L’Oréal na reprezentativnom uzorku od 5032 osobe provedeno u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Navedeni su podaci dokaz da su žene, unatoč tomu što je bavljenje znanošću danas dostupno i njima, u ovo područje ušle na mala vrata. Situacija se sporo mijenja i rodna neravnopravnost u ovom području ima duboke korijene koje je potrebno sustavno mijenjati. Zbog toga su važni programi kojima se osvještava uloga, doprinos i sposobnosti znanstvenica na nacionalnoj i svjetskoj razini. U toj se ulozi posebno ističe nacionalna stipendija ‘Za žene u znanosti’ kojom L’Oréal i UNESCO svake godine nagrađuju četiri najbolje hrvatske znanstvenice s pet tisuća eura. Prijave za ovogodišnju jubilarnu, desetu stipendiju nacionalnog programa ‘Za žene u biznisu’ trajale su od 16. studenog do 17. prosinca 2015., a mogle su se prijaviti sve mlade znanstvenice u završnim fazama doktorskog studija (mlađe od 35 godina) te one čiji je istraživački rad prijavljen u znanstvenim institucijama Hrvatske.
Više od stipendije Kako bi se postigao zaokret u percepciji i ulozi žena u znanosti, nacionalna stipendija ‘Za žene u znanosti’ promiče najbolje iz segmenata obrazovanja, kulture i znanosti te je mnogo više od puke financijske stipendije. Mijenjajući predodžbu o ulozi i doprinosu žena u znanosti i društvu u cijelosti, program je svojevrsna afirmacija hrvatske znanosti i znanstvenica na nacionalnoj, ali i svjetskoj razini. – Sve naše stipendistice izvrsne su mlade znanstvenice koje svojim svakodnevnim radom pridonose znanstvenim spoznajama u zemlji i svijetu, bilo radom u domaćim institucijama, bilo radom vani u najprestižnijim stranim laboratorijima i istraživačkim grupama. Jako se ponosimo njima i zadovoljni smo kada i drugi prepoznaju potencijal i vrijednost njihova rada. Primjerice, naša prošlogodišnja stipendistica dr. sc. Nevena Cvetešić proglašena je najboljom mladom znanstvenicom u 2014., a dr. sc. Rosa Karlić, također naša stipendistica, prva je autorica znanstvenog rada objavljenog u prestižnom časopisu Nature, u kojemu su znanstvenici s Harvarda i Zagreba postigli rezultate koji mogu pomoći u kvalitetnijoj dijagnostici vrste tumora, a time i u nalaženju ciljane terapije u borbi protiv bolesti – ističe Irena Šarić Dombaj, voditeljica korporativnih komunikacija L’Oréal Adrije, te naglašava da imaju zadatak koji prihvaćaju sa strahopoštovanjem; nagraditi i dodatno motivirati briljantne mlade umove koji rade za opću društvenu dobrobit.
Međunarodno priznanje Koliko nagrađenim znanstvenicama znači stipendija, otkrila nam je i sama Cvetešić, magistra molekularne biologije. – Iznimna mi je čast što sam dobila tako prestižnu stipendiju, koja osim financijske potpore odaje i priznanje mom dosadašnjem znanstvenom radu, ali i radu moje mentorice, prof. Ite Gruić-Sovulj. Uvijek se s veseljem prisjećam dobivanja stipendije jer me je povezala s ostalim stipendisticama, uspješnim mladim znanstvenicama, s kojima sam i dalje u kontaktu. Iznimna je vrijednost nagrade u njezinoj međunarodnoj prepoznatljivosti, što je izvrsno za životopis mlade znanstvenice. Naime, stipendijom se ne odaje samo priznanje za dosadašnje kvalitetno i zanimljivo doktorsko istraživanje nego se vrednuje i iznimni potencijal za uspješnu znanstvenu karijeru. To je poput jedinstvene preporuke koja ti omogućuje da se istakneš u društvu najboljih – kaže Cvetešić, koja je diplomirala 2010. te se kao znanstvena novakinja-asistentica zaposlila na Zavodu za biokemiju Kemijskog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na kojem je upisala i doktorski studij kemije.
Ponude za posao Trenutačno završava doktorsku disertaciju u kojoj je imala zahtjevan zadatak okarakterizirati mehanizme popravka pogreške leucil-tRNA-sintetaze, enzima koji je ključan za biosintezu proteina. Uskoro planira poslijedoktorsko usavršavanje u inozemstvu te je sigurna da je stipendija kao prestižno priznanje pridonijela dobivanju brojnih ponuda za posao. Nakon stipendije slijedila su i brojna druga priznanja, pa je dobila i godišnju nagradu Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju za najbolju mladu znanstvenicu u 2014. Cvetešić kaže da pripada sretnoj znanstvenoj generaciji koja nikada nije osjetila neravnopravnost prema ženama. No smatra da će problemi biti sve izraženiji što žene budu više napredovale na akademskoj ljestvici. – Čini mi se da su u Hrvatskoj znanstvenice dosta zastupljene, možda je položaj žene čak ravnopravniji nego u drugim strukama. Situacija u svijetu ipak je drugačija. Nerazumno i nefleksibilno radno vrijeme u znanosti i praktički nepostojanje privatnog života primorali su brojne žene da odustanu od karijere jer je zasnivanje obitelji nespojivo s takvim životnim stilom. U inozemstvu je i znatno teže dobiti stalni posao na fakultetu. Takav način života svakako demotivira brojne žene te odustaju od akademske karijere, što potvrđuje i trend sve većeg broja muškaraca voditelja grupa na prestižnim fakultetima – ističe Cvetešić.Mladim znanstvenicama savjetuje da se ohrabre i prijave na natječaj jer imaju jedinstvenu priliku postati članicom svjetske obitelji programa ‘For Women in Science’ koji podupire mlade znanstvenice, promiče znanost i šalje vrijednu poruku – da se rad, trud i obrazovanje prepoznaju i cijene.