Tko želi biti prvi i predvoditi u zahtjevnom poslovnom 21. stoljeću, mora predvidjeti mogućnosti i zapreke koje donosi budućnost. Usredotočenost na kratkoročne ciljeve može biti pogubno za dugoročno postojanje tvrtke, zaradu i uspješno poslovanje.
Nepredviđene promjene na tržištu ometaju rad tvrtke, pa ključno za preživljavanje postaje otkrivanje nadolazećih novosti i trendova. Tehnologija je ta koja najviše određuje buduće poslovanje stoga što utječe na poslovne modele, proizvode, usluge, dobavljače te otvaranje novih tržišta na koja će se proširiti djelatnost. Ona mijenja društvo i gospodarstvo uvođenjem u svakodnevni život umjetne inteligencije, elektroničkim poslovanjem ili podatkovnim rudarenjem kojim se dobiva znanje iz hrpe podataka. Budućnost je već tu i potrebno je utvrditi moguće načine daljnjeg razvoja, a već neko vrijeme pojedina područja prepoznata su i određena kao odlučujuća. Primjerice, starenje stanovništva u prvi plan stavlja brigu za starije osobe u njihovu domu, usluge za umirovljenike, zdravlje i wellness programe.
Spojeni na mozak Ocjenjuje se da će u svijetu do 2020. kronične bolesti prouzročiti gotovo 75 posto smrtnih slučajeva. Stoga će se mnogo ulagati u sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, ne samo u ozdravljenje. Aplikacijama za osobnu analizu stanja zdravlja, savjetima o pravilnoj prehrani i spravicama za vježbanje pokušat će se preduhitriti zdravstvene teškoće. Tu su i male brze tvrtke koje stvaraju nove način poslovanja kako bi riješile društvena i gospodarska pitanja, a iza tih kretanja ne stoji neka organizacija već ih vodi skupina ili čak šira zajednica. Novi smjer nazvan je ‘WEconomy‘ ili hrvatski ‘mikonomija‘ i uključuje sedam trendova: kružno i biogospodarstvo, ekonomije suradnje i dijeljenja te funkcionalne i 3D ekonomije koje su umrežene internetom stvari. A internet stvari je već ovdje i do 2020. godine više će od 30 milijardi uređaja njime biti povezano. Obuhvatit će obrazovanje, politiku, medije, zdravstvo, trgovinu i slobodno vrijeme te će biti spojen na sve, čak i ljudski mozak kako bi se brzo i točno raščlanjivali podaci. Tvrtke će se nadalje morati više usmjeriti na dobrobiti zajednice jer će i o tome ovisiti poslovanje i ugled poduzeća. Takve tvrtke koje se uz ostvarenje zarade brinu o okolišu i društvu nazvane su B-tvrtkama. One ne obećavaju dioničarima da će se voditi samo njihovom dobrobiti, već boljitkom zaposlenika, kupaca, dobavljača i zajednice. Uz mlade tvrtke sve više se osvješćuju i one velike obraćajući pažnju više na svijet oko sebe. S vremenom će možda i one umjesto trčanja za zaradom na prvo mjesto staviti dobrobit društva. Velike promjene doživljava i oglašavanje, a one će se i nastaviti. Oglašavanje više ne može biti usredotočeno jednosmjerno prema kupcu, već uključuje potrošača i njegova stajališta. Naime, postojanje društvenih mreža na kojima korisnici usluga mogu javno iskazati svoje mišljenje stubokom mijenja stanje u oglašavanju. Mišljenje kupca je bitno i ono se mora poštovati kako bi se opstalo na tržištu. Loše usluge i proizvodi bit će brzo prokazani među povezanim potrošačima na društvenim mrežama. Njihove ocjene oblikuju poslovanje tvrtki, jer one sada moraju osluškivati što kupci žele i uvažavati prijedloge kako ne bi naštetili brendu već povećali ugled.
Industrija za kućne ljubimce Ni kućni ljubimci u budućnosti neće biti zaboravljeni. Uslugu šetanja pasa, pekarnica za četveronošce i čuvanja mačaka zamijenit će iznimna briga o njima. Ljubimci će uživati u toplicama za životinje, prirodnoj hrani ili tehnološki poboljšanoj odjeći, koja će zapravo biti više namijenjena vlasnicima za pokazivanje. Nova rješenja podići će industriju za ljubimce na mnogo višu razinu privlačeći kreativnošću i inovacijama, a briga za njihovo zdravlje bit će poput one za ljude. Tehnologija će i dalje dovoditi do poboljšavanja medicine, proizvodnje ili prijevoza te će na cijeni biti biolozi, kemičari, matematičari i tehničari. Biotehnologija, biomedicina, nanotehnologija i robotika područja su na kojima će se graditi budućnost. Istraživanje, pak, tržišta pomaže tvrtkama da prikupe podatke o korisnicima, suparnicima, pa i tvrtkama koje provode istraživanja. Iz prikupljenih podatka izvlačit će bît kako bi se dobile vrijedne smjernice za daljnje poslovanje.
Stariji poduzetnici – najuspješniji Kako globalno zagrijavanje utječe na poslovanje diljem svijeta, na mjestima žarišta neće biti trgovina zato što neće biti opskrbe, što će raseliti stanovništvo i ugasiti tvrtke. Prema nekim procjenama vremenske nepogode dosegnut će godišnju ekonomsku cijenu od 150 milijardi dolara u deset godina, što je više nego dvostruko više od današnjih troškova. S tih područja najprije će otići velike tvrtke koje oko sebe vežu niz malih, države neće moći davati potpore i to će najviše utjecati na propast malih i srednjih poduzeće. Izračunato je da na 30 posto malih poduzeća utječu prirodne katastrofe, a one koje su prouzročili ljudi na 10 posto. Upravo će planiranje poremećaja u prirodi biti važan činilac postojanja tvrtki u novom stoljeću. Nadalje, vrlo je zanimljivo da u Sjedinjenim Američkim Državama oni od 55. do 64. godine života najuspješnije pokreću nove poslove, čak 28 posto više od prosjeka. U američkom malom i srednjem poduzetništvu događa se veliki preokret tako da uz starije osobe, umjesto sredovječnih obrazovanih bijelaca, ‘kolo vode‘ i žene, useljenici te mladi. Također, više od 70 posto tvrtki od njih 27 milijuna u Americi ima samo jednoga zaposlenog dostižući godišnju prodaju od 887 milijardi dolara. ‘Sam svoj majstor‘, ‘one man show‘ ili ‘jedan, ali vrijedan‘ pristup može donijeti mnoge uštede s obzirom na to da se posao može voditi iz kućnog ureda, a za određene djelatnosti može se koristiti uslugama drugih izdvajanjem posla. Takvi poslovi privlačni su mnogim zaposlenicima u tvrtkama, pa se odlučuju na taj korak ostavljajući sigurno radno mjesto i mirovinu. Očekuje se stoga da će mnogi nadareni zaposlenici napustiti velike tvrtke i otisnuti se sami u poslovne vode.
Poduzetničko predviđanje Starenje stanovništva pri tome neće utjecati samo na usmjeravanje poslovanje prema starijim osobama, već će ono uz manje mlade radne snage stvoriti nove potrebe za zapošljavanjem. Starenjem je pogođen cijeli svijet i neće se samo tako moći privući mlade zaposlenike iz neke druge zemlje. Kako se to neće zaustaviti, već će ubuduće teškoća biti još veća, lovit će se nadarene mlade snage, boriti za ostanak postojećih zaposlenika. Tvrtke će se morati što više usmjeriti na pronalaženje inovativnosti, jer je upravo najveća prednost nad konkurencijom stvaranje i izvršenje novih poslovnih ideja. Trebalo bi se zato shvatiti da je inovacija postupak ovisan o sustavu, a ne jedna nadarena osoba o kojoj će sve ovisiti. Nije riječ dakle o velikim tehnološkim zamislima već malim uspješnim probojima koji se mogu pojaviti bilo gdje – od osmišljavanja nove ponude do poboljšanja poslovanja. Budućnost stoga pripada malim tvrtkama koje mogu pretvoriti inovacije u zaradu. Neizbježno stoga osnažuje poduzetničko predviđanje kojem pomaže automatizirano duboko učenje – sustavi koji mogu oponašati i nadmašiti ljudsko učenje, već spomenuto skupljanje podatka i njihovo pravilno iščitavanje te računalstvo u oblaku sa slobodnim pristupom podacima i znanju. Kognitivno računalstvo i umjetna inteligencija pomoći će u donošenju odluka, a primjena znanstvenih podataka u razumijevanju poslovnih algoritama.