Aktualno Preporučeno Znanja

Marija Zuber: Koje su obveze poslodavca u slučaju rada u mirovini?

slučaju
Marija Zuber

Do 2018. samo su korisnici starosnih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima mogli raditi do polovine punog radnog vremena i primati punu mirovinu. Od 1. siječnja 2019. to je omogućeno i korisnicima starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika i korisnicima prijevremenih mirovina. Osim toga, mogućnost rada proširena je na korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili prema posebnom zakonu kojim su uređena mirovinska prava vojske, policije i ovlaštenih službenih osoba. Oni čak mogu birati između rada do polovine radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom uz isplatu polovine mirovine.

Zapošljavanje i radno vrijeme

Od 1. siječnja na snazi je i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata prema kojem se korisnici braniteljskih mirovina kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan sudjelovanjem u obrani suvereniteta Hrvatske mogu zaposliti u trajanju manjem od 3,5 sata na dan i primati punu invalidsku mirovinu.

Poslodavac može zaposliti umirovljenika koji je kod njega bio u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na mirovinu ili korisnika mirovine koji kod njega nije ranije radio. Može ga zaposliti na poslovima na kojima je radio prije umirovljenja ili na nekim drugim poslovima. Životna dob umirovljenika nije formalna prepreka. Ako postoji obostrani interes i potreba radnika i poslodavca, nema propisane gornje granice životne dobi za rad u radnom odnosu.

Ako poslodavac namjerava zaposliti umirovljenika na poslovima za koje je propisana obveza prethodnog utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, mora ga uputiti ovlaštenom liječniku. Može ga zaposliti i na radnom mjestu na kojemu se priznaje uvećani staž, ali ako radi s nepunim radnim vremenom umirovljenik neće imati pravo na uvećani staž i poslodavac nema obvezu plaćanja dodatnog mirovinskog doprinosa.

Poslodavac je dužan s umirovljenikom sklopiti pisani ugovor o radu u kojem treba definirati trajanje radnog odnosa, tjedno radno vrijeme, plaću i druga prava. Da ne bi izgubio mirovinu, za većinu korisnika radno vrijeme ne smije biti dulje od polovine punog radnog vremena, što je u pravilu najviše 20 sati na tjedan. Zaposlenje može biti na neodređeno ili na određeno vrijeme. Poslodavac je obvezan prijaviti umirovljenika nadležnim tijelima socijalnog osiguranja. Kad poslodavac namjerava zadržati radnika koji namjerava ostvariti mirovinu i nastaviti raditi s nepunim radnim vremenom, ne treba ga odjavljivati i ponovno prijavljivati, nego samo dostavljanjem propisanog obrasca obavijestiti HZMO o promjeni tjednog radnog vremena.

Zaposleni umirovljenik može raditi jedan, dva ili više radnih dana, jednako ili nejednako po danima, tjednima i mjesecima, ali i za njega poslodavac mora vodi evidenciju radnog vremena.

Plaća i naknada plaće

Visina plaće se ugovara, ali ne može biti manja od razmjernog dijela minimalne plaće. Ako radi s polovinom radnog vremena, plaća ne može biti manja od 1875 kn na mjesec bruto, ako radi četvrtinu radnog vremena ne može biti manja od 937,50 kn bruto itd. Zaposleni umirovljenik ima pravo na uvećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom, za noćni rad i sve druge dodatke na plaću kao ostali radnici. Ako radi prekovremeno, to mu se mora platiti uvećano. U prekovremenom radu može raditi najviše do 180 sati na godinu.

Za prva 42 dana bolovanja zaposlenoga korisnika mirovine naknada plaće tereti poslodavca, ali kad navrši 65 godina života, više nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, nego mu poslodavac mora isplaćivati naknadu plaće na svoj teret sve do ozdravljenja ili dok traje radni odnos
Ima pravo na godišnji odmor i dane plaćenog dopusta u jednakom trajanju kao radnici zaposleni s punim radnim vremenom. Naknadu plaće za godišnji odmor i za dane plaćenog dopusta ostvaruje samo za dane/sate koje bi radio, da ne koristi ta prava. U slučaju bolesti, ima pravo na naknadu plaće za bolovanje. Za prva 42 dana bolovanja naknada plaće tereti poslodavca, a od 43. dana tereti HZZO. No kad navrši 65 godina života, zaposleni korisnik mirovine više nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, nego mu poslodavac mora isplaćivati naknadu plaće na svoj teret sve do ozdravljenja ili dok traje radni odnos.

Doprinosi i porez na dohodak

Plaća zaposlenoga korisnika mirovine podliježe plaćanju svih doprinosa iz plaće i na plaću po stopama koje se primjenjuju za osobe u radnom odnosu. Pri obračunavanju poreza na dohodak poslodavac može poreznu osnovicu umanjiti za osobni odbitak samo ako mu je umirovljenik predao poreznu karticu PK. Ako je porezna kartica kod isplatitelja mirovine, poslodavac ne smije iskoristiti osobni odbitak. Radnik/umirovljenik sam odlučuje kojem će isplatitelju predati poreznu karticu, a može podijeliti mjesečni osobni odbitak i njime se koristiti tijekom godine kod oba isplatitelja, kod svakoga u iznosu kako je odlučio i kako je upisano u PK karticu.

Zaposleni korisnik mirovine ostvaruje najmanje dva izvora dohotka: plaću i mirovinu. Ovi se dohoci smatraju godišnjim dohotkom za koje Porezna uprava u posebnom postupku provodi godišnji obračun poreza na dohodak, uz primjenu godišnje porezne tarife.

Komentari