Od 1. rujna 2019. stupile su na snagu izmjene Pravilnika o porezu na dohodak kojima je povećana neoporeziva tuzemna dnevnica i uvedeni su novi neoporezivi primici radnika namijenjeni podmirivanju troškova prehrane, najamnine za stanovanje i plaćanje vrtića. Do kraja kolovoza 2019. poslodavci su mogli samo sezonskim radnicima zaposlenima na određeno vrijeme omogućavati neoporezivu prehranu i/ili smještaj, a od 1. rujna 2019. ta je porezna pogodnost uvedena za sve radnike.
Neoporezivi iznos dnevnice za službeno putovanje u zemlji povećan je sa 170 na 200 kn po danu. I nadalje se dnevnica umanjuje ako je radniku na službenom putu osigurana prehrana na teret poslodavca, tako da iznosi 140 kn ako je osiguran samo ručak ili samo večera odnosno 80 kn ako su na teret poslodavca osigurani i ručak i večera.
Naknada za prehranu
Pravilnikom su regulirana dva modela neoporezivih primitaka namijenjenih podmirivanju troškova prehrane radnika: paušalna novčana naknada koju poslodavac može isplatiti radniku kao namjenski primitak ili osiguravanje prehrane radnika tijekom radnih dana (primjerice u restoranu zatvorenog tipa, nabavom od ugostitelja ili kupnjom u trgovini).
Paušalna novčana naknada je ograničena na 5000 kuna po radniku na godinu, s tim da se za 2019. može isplatiti ova ukupna svota, bilo odjednom svih 5000 kuna, mjesečno po 1250 kuna (do kraja 2019. su četiri mjeseca) ili u nekoj drugoj kombinaciji. U 2020. godišnji iznos bit će isti, pa ako se isplaćuje mjesečno, to je svota od oko 400 kuna na mjesec. Paušalna novčana naknada nije vezana uz prisustvo radnika na poslu, neoporezivi se iznos može isplatiti svakom radniku, čak i onima na bolovanju ili rodiljnom dopustu. Nije dopuštena isplata u gotovu novcu, naknada se mora isplatiti na radnikov tekući račun.
Ako poslodavac nabavlja prehranu, godišnji iznos je ograničen na 12.000 kuna po radniku, s tim da se za 2019. također od rujna do prosinca može potrošiti svih 12.000 kuna. U sljedećoj godini ova se neoporeziva svota odnosi na svih 12 mjeseci. Poslodavac može kombinirati i, ovisno o okolnostima, nekim radnicima isplatiti paušalnu naknadu, a nekima osigurati prehranu tako da im isporučuje ili za njih nabavlja hranu. No u odnosu na radnika pojedinca, ova se dva načina međusobno isključuju. Radnik koji je u poreznoj godini primio paušalnu novčanu naknadu za prehranu ne može u toj poreznoj godini neoporezivo konzumirati prehranu koju osigurava poslodavac, neovisno o iznosu koji je primio. Vrijedi i obrnuto, tko se u dijelu godine neoporezivo hranio na teret poslodavca, ne može u toj godini ni od toga ni od drugog poslodavca primiti neoporezivi novčani paušalni iznos za prehranu.
Najamnina za smještaj
Poslodavac može radniku podmiriti troškove smještaja tako da sam poslodavac unajmi stan za radnika, da radnik unajmi stan, a poslodavac mu refundira plaćenu najamninu ili da poslodavac radniku osigura smještaj u svojim poslovnim objektima (npr. u svom hotelu). U svim se slučajevima izdaci za smještaj mogu neoporezivo osigurati radniku za vrijeme trajanja radnog odnosa, što podrazumijeva i razdoblja opravdanog izostanka s rada. Ako poslodavac unajmi stan za radnika, dužan je ugovorenu najamninu platiti iznajmljivaču na račun. Druga opcija je da radnik sam unajmi stan. U tom mu slučaju poslodavac može nadoknaditi dio ili ukupnu najamninu, kako odluči, ali najviše do ugovorene svote, uplatom na radnikov tekući račun, pri čemu poslodavac mora zadržati kopiju ugovora ili račun. Ako je radnik sklopio zajednički ugovor o najmu, još s nekim, može mu se neoporezivo nadoknaditi dio koji se odnosi na njega. Ako je sklopio ugovor na svoje ime, ali s njim stanuje obitelj, ukupna svota iz ugovora o najmu može mu se nadoknaditi neoporezivo.
Poslodavac odlučuje koji mu je iznos najamnine prihvatljiv i koji će iznos nadoknaditi radniku. Neoporezivo se može nadoknaditi iznos ugovorene najamnine, čak i ako najamnina uključuje režijske troškove. Samo ako se mimo ugovorene najamnine posebno podmiruju struja, grijanje, telefon, internet i drugo, ti se izdaci ne mogu radniku neoporezivo nadoknaditi.
Plaćanje vrtića
Trećom mogućnosti koriste se poslodavci koji smještaju radnike u svoje poslovne ili stambene objekte. I u tom je slučaju primitak radnika neoporeziv, ali poslodavac mora utvrditi proizvođačku cijenu smještaja radnika i u poreznom je evidencijama iskazati kao primitak radnika.
Poslodavac može radniku neoporezivo nadoknaditi plaćanje smještaja djeteta u vrtić, bilo u javni bilo privatni vrtić. Može se nadoknaditi cijena jaslica i vrtića koja se odnosi na redovnu skrb o djetetu predškolskog uzrasta, ali ne i izborni programi i aktivnosti za koje se roditelji fakultativno odlučuju i posebno ih plaćaju. Iako je ova neoporeziva mogućnost uvedena 1. rujna, poslodavac može radniku neoporezivo nadoknaditi troškove vrtića za cijelu 2019.