Čak 18 posto nezaposlenih registriranih na burzi rada u Hrvatskoj mladi su do 24 godine. Riječ je o 55.445 ljudi - kad bi svi bili na jednom mjestu, činili bi grad veći od Karlovca.
Zapravo, možda je lakše shvatiti veličinu broja na drugi način - kad bi svi nezaposleni mladi registrirani na burzi činili grad, taj grad bi bio jedan od 10 najvećih u zemlji. Nije tako ni čudno da se ministar rada Mirando Mrsić pozabavio tim pitanjem i ponudio moguće rješenje. Reakcije na njegov prijedlog o volontiranju mladih visokoobrazovanih ljudi u tvrtkama bile su snažno podijeljene. Ipak, stjecanje one prve, najteže godine radnog iskustva čak i s primanjem od tek 1600 kuna mnogima se u nezavidnoj situaciji čini kao savršena varijanta.
Volonterski problem Rad bez zasnivanja radnog odnosa za mlade znači da bi dobili mogućnost zaposliti se kod poslodavca na godinu dana, stručno se usavršavati i steći potrebno iskustvo. Godina rada upisivala bi im se u radnu knjižicu, poslodavac bi im bio dužan plaćati prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja, a država bi svakom takvom radniku osigurala 1600 kuna mjesečne naknade. O tome kako će se taj projekt odvijati i koliko će biti uspješan ovisi mnogo. Na kraju krajeva, nitko neće riješiti probleme hrvatskoga gospodarstva ako ih domaća pamet ne riješi sama. Ipak, svojevrsno svjetlo na kraju tunela mladima koji su nezaposleni, ali još više onima koji su pri kraju fakulteta a brinu se zbog toga što bi eventualno mogli s faksa otići na burzu rada pruža i Europska unija.
Istina je da ni tamo stvari nisu onoliko dobre koliko bi mogle biti i da se i Europa suočava s problemom nezaposlenosti mladih, ali realno u mnogo manjoj mjeri nego Hrvatska. U EU najveći je problem s tom vrstom nezaposlenosti u Grčkoj i Španjolskoj, dvije ozbiljno potresene ekonomije, gdje je riječ o samo jednom od mnogih gorućih pitanja, a, nažalost, podaci govore da se ozbiljnost situacije u Hrvatskoj može usporediti upravo s njima. Nezaposlenost mladih dramatično se povećala posljednjih godina zbog gospodarske krize. Tako podaci Europske komisije govore da je nezaposlenost mladih u prosjeku veća od 22 posto i da imaju dvostruko veću šansu da budu nezaposleni nego odrasla populacija. Suočena s takvim nepovoljnim pokazateljima, Europska komisija pokrenula je inicijativu ‘Prilike za mlade’ potkraj prošle godine, kojom je postavila mjere koje bi trebale smanjiti nezaposlenost mladih.
Potpora za put Ideja je jednostavna - popraviti razinu obrazovanja i zapošljivosti mladih i smanjiti visoku nezaposlenost u toj skupini. To bi trebalo biti postignuto tako da se edukacije i treninzi učine relevantnijim za potrebe mladih i da ih se potiče da iskoriste dostupnost sredstava EU kako bi studirali ili išli na treninge u druge zemlje. Osim toga dogovoreno je i da se članice Unije potiče da poduzmu mjere koje olakšavaju prelazak iz obrazovanja na posao. Nedavno je tako donesena i posebna politika namijenjena upravo mladima, nazvana ‘Your first EURES job‘, odnosno ‘Tvoj prvi EURES posao‘. Riječ je o akciji koja bi mladim Europljanima trebala pomoći da prošire područje na kojem traže potencijalni posao, odnosno da pronađu radno mjesto u nekoj drugoj zemlji EU, a ne nužno svojoj matičnoj. Inicijativa bi u ovoj i sljedećoj godini trebala pomoći oko 5000 ljudi da popune slobodna radna mjesta u EU, a dugoročno postoje planovi da sada pilot-projekt postane trajan. Projekt se zasniva na potpori nacionalnih servisa za zapošljavanje, zahvaljujući kojoj bi tražitelji posla u dobi od 18 do 30 godina koji su državljani Europske unije trebali dobiti pomoć u traženju posla za koji su kvalificirani u drugim zemljama, ali i sredstva koja bi im olakašala da taj posao dobiju.
Poslodavci koji traže specifične profile zaposlenika koje ne mogu pronaći u svojoj zemlji, a nude minimalno šestomjesečne ugovore mogli bi tako očekivati veću spremnost radnika da se presele. Naime, radnicima će na raspolaganju biti sredstva za pokrivanje troškova puta na razgovor, ali i za troškove preseljenja zbog posla. Naravno da 600 do 1000 eura koliko će biti naknada za preseljenje neće nikoga navesti da ode iz svoje zemlje, ali može pomoći onima koji su to namjerili da im bezbolnije prođe prvih mjesec dana. Osim toga male i srednje tvrtke moći će se prijaviti za financijsku potporu za pokrivanje dijela troškova treninga novih zaposlenika.
Milijunska mreža Mreža javnih zavoda za zapošljavanje EURES pokrenuta je još 1993. godine, a cilj je, naravno, razvoj jedinstvenoga europskog tržišta rada. Podaci mreže više su nego impresivni: 1,3 milijuna slobodnih radnih mjesta, 800.000 životopisa i gotovo 30.000 poslodavaca na jednom je mjestu. Za sva ta radna mjesta moći će se za godinu dana prijavljivati i mladi iz Hrvatske.Iako se možda čini da je u Europi često mijenjanje države zbog zaposlenja, podaci EURES-a govore da tek dva posto Europljana živi i radi u drugoj zemlji. EURES zato zainteresiranima za preseljenje nudi različite podatke - od slobodnih radnih mjesta do informacija o stanju na tržištu rada u pojedinim zemljama. EURES je mreža koja okuplja zemlje EU i Švicarsku, kojoj će se ulaskom Hrvatske u EU pridružiti i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
- Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji Hrvatski zavod za zapošljavanje službeno će postati sastavni dio mreže zavoda za zapošljavanje EURES, što će omogućiti hrvatskim državljanima da u bilo kojoj članici Europske unije ispitaju mogućnosti zapošljavanja. Inicijativa ‘Your first EURES job‘ jedna je od aktivnosti Europske mreže javnih službi za zapošljavanje, čiji je cilj pomoć mladim Europljanima u pronalaženju posla na razini zemalja članica Europske unije. Aktivnosti su počele ove godine i uključuju samo ograničen broj službi za zapošljavanje u sklopu Europske unije. S obzirom da će ta inicijativa u budućnosti postati dio mreže EURES koja već pomaže ljudima u traženju posla u inozemstvu, očekuje se da će i Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjelovati u navedenoj inicijativi - potvrđuju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Dakle, za otprilike godinu dana i mladi iz Hrvatske trebali bi moći koristiti mogućnosti te inicijative. Kako će to utjecati na postotak mladih koji će sreću odnosno posao potražiti izvan granica zemlje nije tako lako pretpostaviti, s obzirom da su nekad zeleni pašnjaci Europe u posljednje vrijeme postali prilično oskudni.
Milijuni mladih niti se školuje niti radiPodaci o nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji govore od čak 5,5 milijuna mladih koji nemaju posao, što bi značilo da jedan od pet ljudi mlađih od 25 godina nema zaposlenje. Prema podacima Europske komisije stopa nezaposlenosti mladih tako je viša od 20 posto - tri puta veća od stope nezaposlenosti starijih od 25 godina. Osim toga procjenjuje se da je populacija gotovo dvostruko veća od Hrvatske (7,5 milijuna) mladih ljudi između 15 i 24 godine koji nisu ni na edukaciji niti imaju posao. Nažalost, prema predviđanjima Međunarodne organizacije rada, malo je vjerojatno da će svjetska nezaposlenost mladih biti smanjena prije 2016.