U organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja u Zagrebu i Rijeci u razmaku od dva dana održan je osmi Sajam stipendija. Na njemu su predstavljene stipendije, studijski programi i šira obrazovna ponuda dostupna hrvatskim građanima za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu.
Sajam ima posebnu važnost za razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj jer stipendije i drugi oblici financijske potpore mogu pridonijeti većem sudjelovanju u visokom obrazovanja ranjivih društvenih skupina, povećati međunarodnu mobilnost hrvatske akademske zajednice te poticati izvrsnost studenata.- Ovo je bio rekordan posjet sajma na te dvije lokacije. Iznimno smo zadovoljni odzivom zainteresiranih, koji su mogli dobiti iznimno korisne informacije o svim mogućnostima financiranja studiranja. Jako smo zadovoljni i zemljom partnerom ovogodišnjeg festivala jer dvije trećine najboljih fakulteta su u SAD-u. Mislim da je to hrvatskim studentima posebno zanimljivo i da su s velikim zanimanjem upijali dostupne informacije. Cilj koji smo si zadali ostvaren je. Osim na štandovima korisne informacije mogle su se dobiti i kroz radionice i predavanja. S obzirom na krizu, mislim da studentima moraju biti dostupne sve informacije o stipendiranju, a najbolje je to učiniti ovako na jednom mjestu - istaknuo je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za obrazovanje, koji sajam organizira.
Na Sajmu tradicionalno izlažu institucije koje nude stipendije i razne oblike financijske potpore za studij u Hrvatskoj i inozemstvu, a ove godine na njemu su sudjelovale i institucije koje su predstavile svoje studijske i obrazovne programe, tečajeve stranih jezika, usluge prijevoda prijavne dokumentacije te institucije koje u svojoj ponudi imaju obrazovne programe i usluge. Presudno je financiranje Ovogodišnja zemlja partner je SAD, čije visoke škole dominiraju na ljestvicama najboljih na svijetu. Na taj način i uz mnoge druge fakultete sajam je postao mjesto na kojemu posjetitelji mogu pronaći sve informacije i usluge ključne za uspješnu prijavu na obrazovne programe i programe stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu. Svoje programe stipendiranja i prateću obrazovnu ponudu predstavila su hrvatska i inozemna visoka učilišta, državne institucije, veleposlanstva, strani kulturni centri, tvrtke, zaklade i neprofitne organizacije.
- Iznimno je važno imati vrhunski sustav studentskog financiranja. Bez toga školovanje nije dostupno svima. Za razliku od Hrvatske, u SAD-u fakulteti su tržišno okrenuti i iz svojih proračuna financiraju stipendije. Kod nas je vrlo maleni postotak stipendija i one pokrivaju maksimalno do trećinu troškova, što nije dovoljno. Postoji još mnogo prostora za napredak i mislim da ćemo ga ulaskom u EU i ostvariti. Vidimo ga kroz naše sajmove i nadam se da će kompanije i fakulteti postati svjesni važnosti financiranja studenata - istaknuo je Šćukanec.Upravo o problemima financiranja i dostupnosti obrazovanja predavanje je održala ugledna profesorica sa Sveučilišta Georgia u SAD-u Sheila Slaughter. Govorila je o globalizaciji visokog obrazovanja i nastanku ‘akademskoga kapitalizma’ u SAD-u i Europskoj uniji. Također je spomenula i trend financiranja putem školarina, nastavne planove i programe koji ne odgovaraju na potrebe tržišta, znanstveni rad i njegovo financiranje, natjecanje u privlačenju međunarodnih studenata i za svjetska tržišta, kao i upravljanje, autonomiju i načine na koje sveučilišta grade odnose s gospodarstvom i tržištem.
- Školovanje je postalo sve skuplje i zahtjevnije za financiranje. Sveučilišta očekuju da studenti plaćaju sve više i više za svoje studiranje. Isto tako nude sve više stipendija i povoljnih zajmova, ali zbog toga dolazi do raslojavanja. Bogati će i dalje studirati, a oni siromašnijeg podrijetla morat će se boriti za stipendije. Problem je što su i troškovi vezani uz studiranje sve veći. Također treba reći da su u SAD-u najbolji fakulteti već sad dostupni samo imućnima, ali postoje vrhunska sveučilišta koja su dostupnija i manje razvikana. Primjećujem da se hrvatska veleučilišta također moderniziraju i mislim da je to pozitivna promjena, ali ako se napravi kako treba. Ako se to ne dogodi, mogao bi se dogoditi odljev mozgova te bi mnogi mladi mogli potražiti obrazovanje izvan granica i tamo na kraju ostati. To bi bio veliki gubitak za Hrvatsku - rekla je profesorica Slaughter.
Mnogo informacija Na sajmu se moglo saznati detalje za više od 5500 stipendija. Osim o stipendijama zainteresirani su mogli porazgovarati s bivšim stipendistima o njihovim iskustvima i dobiti savjete. Inače studiranje uz stipendiju jedan je od najpopularnijih načina studiranja u SAD-u jer omogućuje da i financijski slabiji učenici steknu visoko obrazovanje i izbore se za bolje poslove u nastavku karijere. U Hrvatskoj je studiranje doduše jeftinije, ali hrvatski sustav stipendija nije ni približno toliko razvijen. - Školovanje je već sada u SAD-u namijenjeno prije svega ljudima iz bogatijih obitelji. Upravo su stipendije ključ koji daje mogućnost mladima da studiraju. Treba znati da u Americi postoji i mnogo manjih vrhunskih fakulteta koji nisu toliko razvikani i jeftiniji su. To je preporuka i svim hrvatskim studentima. Naravno, treba uzeti u obzir i preferencije svakog studenta - smjer koji želi, lokaciju i neke druge sitnice koje bi mu učinile studiranje ugodnijim - istaknula je za kraj profesorica Slaughter.
Na sajmu se predstavio i University of Georgia, čiji je program za visoko obrazovanje među pet najboljih u SAD-u. U Hrvatskoj planira otvoriti centar za visoko obrazovanje, kojemu je cilj postati lider za visoko obrazovanje na području Jugoistočne Europe. Studenti koji su posjetili sajam iznimno su zadovoljni ponuđenim, ali svi ističu da je stipendija još uvijek premalo.
Vodič za brucoše i online
Nastavila se tradicija izdavanja Vodiča za brucoše na zagrebačkim fakultetima. Osmi put knjižica od 40-ak stranica, koja je prije svega namijenjena onima koji tek kreću na faks, može poslužiti i njihovim starijim kolegama. Ove godine projekt je doveden na višu razinu. Osim Vodiča za studente Ekonomskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva, izrađen je takozvani sveučilišni vodič, koji se može distribuirati na bilo kojem fakultetu u Zagrebu. Vodič sadrži brojne zanimljive informacije - o smještaju, prehrani, prijevozu, dodatnim načinima financiranja, knjižnicama, tečajevima ECDL-a, školama stranih jezika, muzejima...
- Cilj ovoga projekta je olakšati brucošima početak akademske godine na način da im se olakša snalaženje i orijentacija kako na fakultetu koji pohađaju tako i kroz ostale sadržaje u Zagrebu relevantne za studentski život - rekla nam je Stella Bartol iz eStudenta. Vodič za brucoše inicijativa je koja se provodi na EFZG-ovom ogranku eStudenta od početaka Udruge 2004. godine. Na Ekonomskom fakultetu za Vodič je zadužen tim za studentsko mentorstvo. U njemu se mogu naći i informacije o mjestima gdje se može potražiti pomoć kolega, objašnjava se procedura korištenja studentskim menzama, ali i gdje se sve mogu iskoristiti studentska prava. Do sada je u studentskim domovima te na Prirodoslovno-matematičkom, Farmaceutsko-biokemijskom, Ekonomskom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike i računarstva podijeljeno ukupno više od četiri i pol tisuće besplatnih primjeraka tog vodiča. Vodič je dostupan i u PDF obliku na stranici udruge eStudent, a osim općeg može se downloadati i izdanje namijenjeno za studente Ekonomskog fakulteta te FER-a.
Novi broj Lidera možete pročitati na iPadu. Aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinite OVDJE