Masa ima neograničenu kreativnu moć. Sposobna je samoorganizirati se i fokusirati točno na one aspekte posla koji joj dopuštaju da maksimalno iskoristi svu svoju energiju.
Bez obzira na to što je te riječi izgovorila jedna od najkontroverznijih i najmračnijih ličnosti 20. stoljeća, Mao Zedongu teško je osporiti suptilno razumijevanje psihologije i moći mase. Mao nije jedini koji tako misli. U novije vrijeme intelektualni kapacitet mase prepoznao je, među ostalima, i James Surowiecki u svojoj knjizi ‘Mudrost masa‘. Surowiecki hladno tvrdi da su mase jednostavno pametnije od pojedinaca. U svoju hipotezu uvodi nas pričom o rezultatima eksperimenta koji je na jednom sajmu u engleskom Plymouthu proveo Sir Francis Galton, jedan od pionira psihologije, na uzorku od 800 posjetitelja koji su u sklopu nagradne igre trebali pogoditi težinu bika.
Nakon statističke analize Galton je zaprepašteno ustanovio da je aritmetička sredina rezultata čitavog uzorka bila unutar jedne funte (0,44 kg) stvarne težine bika! Ako niste impresionirani tom, možda budete sljedećom informacijom: slični testovi pokazuju da skupine s četrdeset i više ljudi u 99 posto slučajeva pokazuju bolje rezultate od individualaca. Što se, dakle, događa kad mudrost mase spojite s najnovijim tehnologijama?
Ubrzanje potencijala
Godinu dana prije objave Surowieckijeve knjige, Henry Chesbrough, profesor s Berkleyja i Harvarda, skovao je u svojoj knjizi ‘Open Innovation: The New Imperative for Creating and Profiting from Technology‘ termin ‘open innovation‘, nudeći savršeni konceptualni alat za žetvu inovacijskog potencijala mase. Open innovation je, prema Chesbroughu, upotreba odljeva i priljeva znanja kako bi se ojačao i ubrzao inovacijski potencijal tvrtke te stvorila nova tržišta, a način iskorištavanja tog znanja ovisi o poslovnom modelu tvrtke. Priljev ideja odnosi se na ulazak znanja iz vanjskih izvora poput individualaca, R&D instituta, sveučilišta i drugih tvrtki, a odljev ideja odnosi se na otpuštanje suboptimalnih i neiskorištenih ideja i tehnologija iz tvrtke kako bi se uklopile u tuđe inovacijske procese. Open innovation temelji se na jednostavnoj premisi: koliko god bio veliki financijski, organizacijski i inovacijski kapital kojim tvrtka raspolaže, ne može se ni približno usporediti s kreativnim potencijalom mase.
Dvanaest godina poslije koncept otvorenog inoviranja i mudrost mase proširio se i preuzeo mnogo različitih oblika pa danas tako imamo crowdsourcing, crowd marketing, crowd innovation, customer co-creation. Premda navedeni termini uključuju dozu obaveznoga kiča poslovne terminologije, iskustva s terena pokazuju da je riječ o poslovnim modelima bez kojih neke od najvećih svjetskih tvrtki ne bi zauzimale svoja sadašnja mjesta u panteonu poslovnog svijeta.
Drugost ideja
Banke su također prepoznale inovacijski potencijal mase. Ruski Sberbank tako je izbacio vlastitu inovacijsku platformu Tržište ideja, koja mu je pomogla dizajnirati niz inovativnih aplikacija, među ostalim i aplikaciju za zimske Olimpijske igre u Sočiju prošle godine. Američki Bankmobile zahvaljujući svojem inovacijskom natjecanju BYOB – Build Your Own Bank dobio je priliku lansirati novu aplikaciju koja personalizira iskustvo bankarenja praćenjem osobnih potrošačkih navika. Google je, primjerice, otvoreno inoviranje iskoristio za dobivanje ideja za izradu novih ekstenzija za svoj pretraživač Chrome. Treba napomenuti, međutim, da je upravljanje procesima otvorenog inoviranja vrlo osjetljiv posao. Važno je uspostaviti kvalitetnu organizacijsku strukturu koja podržava transformaciju iz sustava zatvorenog inoviranja u otvoreni, uspostaviti potrebne strukture i poslovne procese koji pomiruju poslovni model s potrebama i očekivanjima od otvorenog inoviranja, definirati nositelje i dodijeliti uloge. Što se tiče izvedbe, polazišna pretpostavka svake uspješne kampanje otvorenog inoviranja raznolikost je i drugost ideja, odnosno sposobnost autora kampanje da se dizajnirajući kampanju odupre porivu da sudionike nizom strogih pravila nauči razmišljati poput sebe. Postoji i druga strana novčića - opasnost definiranja preširokog opsega, odnosno svaki izostanak pravila, što rezultira često golemim brojem posve neupotrebljivih ideja. Dobar menadžment inicijativa otvorenog inoviranja uključuje i kvalitetne mehanizme za postizanje vidljivosti i atraktivnosti takve inicijative, ali i resurse da se mobilizira, motivira i angažira deset ili sto puta više potencijalnih inovatora za potrebne rezultate. Naime, statistike pokazuju da ih otprilike jedan posto bude iskoristivo. Kakva je, dakle, budućnost open innovationa? Jako svijetla, barem sudeći prema istraživanju Sveučilišta Berkeley i Instituta Fraunhofer. Njihova vrlo recentna anketa na temu otvorenog inoviranja pokazuje da ga 78 posto svih anketiranih tvrtki godinama prakticira te da misli to činiti i u budućnosti, odnosno da tu praksu nije spremno zamijeniti praksom zatvorene inovacije, odnosno isključivog stvaranja ideja unutar kuće.