Ova će godina još jednom potvrditi genijalnost Stevea Jobsa, kultnog inovatora koji je sa svojim iPhoneom promijenio ne samo svijet telefonije i telekomunikacija nego i trgovinu, IT sektor, medije i zabavu.
Naime, novo globalno istraživanje agencije Deloitte objavljeno početkom prošlog tjedna otkriva kako će pametna telefonija najviše definirati medijske i tehnološke trendove, ali i životni stil potrošača. Vjerovali li ne, kupnja pametnih telefona u svijetu porast će za nevjerojatnih tisuću posto u odnosu na godinu prije. Premda mobilni novčanik još neće zamijeniti ‘klasični‘, očekuje se da će 2015. biti točka preokreta koja će voditi prema tome da prosječni potrošači prihvate i takav način potrošnje, odnosno kupnje. S obzirom na to da se očekuje više od milijardu ‘upgradea‘ (kupnje novih telefona kao zamjena za postojeći pametni telefon) u tekućoj godini, jasno je da tržište još nije ni blizu sazrijevanja, daleko od stagnacije, pa se s pravom može reći da je pametna telefonija ovogodišnja zlatna koka bez premca. Ovaj zaključak samo je jedan od niza trendova koje su prepoznali stručnjaci Deloitte Touche Tohmatsu Limiteda (Deloitte Global) i objavili u četrnaestom izdanju predviđanja iz sektora tehnologije, medija i telekomunikacija. Kako je jedan od Deloitteovih konzultanata izjavio u stranim medijima, 2015. globalni će potrošači svjedočiti procvatu industrije nosive tehnologije, 3D ispisa, robotike i takozvanog interneta stvari, sintagme koja označava svakodnevne proizvode koji su umreženi, prikupljaju i šalju digitalne podatke (primjerice, trenirka opremljena senzorima koji mjere otkucaje srca ili slično).
Inovacije u biznisu
To mnoštvo zanimljivih inovacija i trendova koji bi trebali zaživjeti u svakodnevici svakoga prosječnog globalnog potrošača ili kompanije Deolitteovi stručnjaci podijelili su u tri kategorije. U kategoriji tehnologije dominira spomenuti IoT, ali takvu će tehnologiju ove godine u najvećem postotku kupovati poslovni sektor. Od ukupno milijardu uređaja s predznakom interneta stvari, 60 posto kupovat će tvrtke, pri čemu će volumen prodaje biti desetak milijardi dolara. Poduzetnike će posebno zanimati što će na osnovi kupljenih proizvoda tvrtke uspjeti pružiti usluge vrijedne sedamdeset milijardi. Poslovni sektor više će od privatnoga ulagati i u 3D ispis. Deloitte predviđa da će globalni poslovnjaci u ukupnoj prodaji sudjelovati s osamdeset posto, a ona će vrijediti oko 1,6 milijardi dolara (oko 220 tisuće prodanih 3D pisača). Na temelju takva buma pametne telefonije očekuje se i procvat inovacija u proizvodnji baterija. Naime, zbog česte uporabe pokazalo se da je potrošačima jedan od kriterija pri kupnji pametnih telefona i trajnost baterije, zbog čega će tehnološke tvrtke inovirati postojeće tehnologije. Deloitovci tvrde da u tome neće biti velikih promjena, ali ovo će svakako biti godina u kojoj će proizvođači mobitela isprobavati sve dostupne tehnologije ne bi li produžili trajnost baterije i to, naravno, naglasiti u reklamnim kampanjama. Kad je riječ o trgovinskom sektoru, u njemu će se sve više stapati virtualni i zemaljski svijet. Osim sve češće (ali još ne revolucionarne) uporabe pametnih telefona kao novčanika očekuje se procvat tehnologija ‘click and collect‘. Riječ je o lokacijama na kojima će potrošači moći pokupiti proizvode kupljene online. U Europi će broj trgovina ‘click and collect‘ narasti na pola milijuna, što je porast od 20 posto u odnosu na prošlu godinu.
Print nije mrtav
Kad se govori o medijima, izdavačima bi moglo laknuti kad čuju da su stručnjaci iz Deloittea uvjereni da print (još) nije mrtav. Bar ne kad je o riječ o knjigama. U ukupnoj prodaji knjiga papirnate će sudjelovati s osamdeset posto udjela i u svijetu će ih se prodati pet puta više nego elektroničkih. Drugim riječima, unatoč nekim prognozama e-knjige nisu zamijenile ‘papirnate‘ (i neće) onako kako je digitalni svijet smanjio prodaju CD-ova ili je pak digitalni medij utjecao na slabije kupovanje novina ili magazina. Mlađa populacija (potrošači od 18 do 34 godine) vezani su uz knjige jednako kao njihovi roditelji, starija demografska skupina, i nemaju nikakvog problema s time da plate koji dolar više u odnosu na elektronička izdanja. Osim u tom svijetu i u televizijskome će se potrošači i dalje držati tradicije. Kako navode u Deloitteu, kratki videoformati bit će budućnost, ali ne ‘the‘ budućnost televizije. Naime, u medijima se sve češće govori o tome kako potrošači nemaju vremena, živaca ni koncentracije konzumirati uobičajeno duge televizijske formate, zbog čega će se više producirati kratki, gotovo internetski formati za klasični TV medij. Međutim, sadržaj koji ne prelazi 20 minuta trajanja u ukupnoj će produkciji sudjelovati s manje od tri posto. Istinabog, očekuje se daljnji rast, ali on nikad neće zamijeniti tradicionalne TV formate, barem ne kad je o zaradi riječ. Tvrtke bi također moglo ohrabriti što će mlađi naraštaj trošiti na tehnologiju, medije i telekomunikaciju (TMT) unatoč tome što ga marketinški i medijski stručnjaci nazivaju škrtim, generacijom naviknutom sadržaje dobivati besplatno, najčešće u digitalnom svijetu. Globalnu potrošnju u sektoru TMT-a predvodit će američki milenijci. Prema podacima koji su prikupili Deloitteovi stručnjaci, oni će u prosjeku na godinu trošiti 750 dolara na sadržaj, bilo tradicionalni bilo digitalni. Preciznije, priliku za zaradu imaju ponuđači usluga ‘pay TV-a‘, računalnih igara, glazbeni izdavači i izdavači knjiga, čak (ovaj ‘čak‘ dodaju deloitovci) izdavači tiskanih medija.
Digitalni ‘špeceraj‘
Kao što je spomenuto, najveći se procvat očekuje u telekomunikacijskom sektoru. Prvi put otkako su prvi pametni telefoni ugledali svjetlo dana, prodaja ‘upgradea‘ premašit će milijardu i ukupna će se prodaja na globalnoj razini biti oko 1,35 milijardi komada. Zanimljivo, konkretnih razloga za zamjenu starog pametnog telefona novim nema, osim znatiželje potrošača koji bi htjeli možda veći ekran, bolji dizajn, brzinu ili memoriju koje obećavaju nove verzije telefona. Proizvođači su toga svjesni i u prilično kratkim razmacima lansiraju nove, ‘apgrejdane‘ verzije proizvoda uz pratnju, naravno, pametne marketinške kampanje. Zbog toga što sve više globalnih potrošača u džepu nosi aparate koji su samo jedan klik udaljeni od virtualnog svijeta, u 2015. počet će cvjetati usluge koje potrošačima olakšavaju obavljanje svakodnevnih poslova. Poput, recimo, ‘špeceraja‘. Ekipa iz Deloittea uvjerena je da je ovo godina preokreta nakon koje više ništa u trgovinama neće biti isto. Desetak posto pametnih telefona diljem svijeta služit će kao digitalni novčanik najmanje jedanput na mjesec. Iako se na prvu čini da nije riječ o velikoj brojci, prošle je godine manje od jedan posto mobitela služilo za kupovanje (prošlogodišnji trendseteri bili su uglavnom Japanci). Upravo zbog tolikog rasta konzultanti očekuju da će pretvaranje telefona u digitalne novčanike postati ‘mainstream‘. S obzirom na tu najavu života u proširenoj stvarnosti očekuje se i procvat u ponudi internetskih usluga. Na globalnoj razini gigabitni internet prodrijet će u dva posto kućanstava više nego prošle godine (na 725 milijuna), a internetske brzine u većini će svjetskih zemalja porasti za 20-ak posto. Očekuje se i da će s povećati razlika između kućanstava s najbržom i ‘klasičnom‘ širokopojasnom mrežom, što će usporiti razvoj usluga, ponudu streaming-videa posebice u zemljama (poput Hrvatske) u kojima brzine nisu na zavidnoj razini. No stavi li se na stranu i taj razdor, ma koliko to prozaično zvučalo, budućnost počinje sada. Ove godine koncepti koji su bili zamišljeni u budućnosti (nosiva tehnologija, digitalni novčanici, robotika, internet stvari itd.) postaju sadašnjost i, što je najvažnije, ‘mainstream‘, i to ne samo u zemljama koji su tehnološki rani usvajači (Japan, SAD itd.) nego u cijelom svijetu. Odnosno, pardon, zemljama s pristojnom brzinom interneta.