Znanja

Ne smiju se podcjenjivati rezervacije za stvarne gubitke

Stručnjaci smatraju da su dosadašnji međunarodni standardi za financijsko izvještavanje dijelom odgovorni za posljednju krizu jer podupiru legitimnost precjenjivanja dobiti. Od Europskog parlamenta traži se da podupre rješenja koja će osigurati da informacije u financijskim izvještajima budu istinit prikaz dobiti i neto imovine

Rasprave o ulozi računovodstva u stvaranju financijske krize 2008. godine i dalje su vrlo žive. Neki idu tako daleko pa pozivaju na odgovornost manjkavi računovodstveni standard MRS 39, ‘Financijski instrumenti: Prepoznavanje i mjerenje’. No čak i najtvrdoglaviji branitelj spomenutog standarda morao bi priznati da njegova složenost nalikuje na labirint, što znači da je njegovo gotovo kriptirano značenje neprobojno. U vrijeme kada je David Tweed predsjedao Odborom za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) 2005. godine, izjavio je oštroumnu dosjetku koje se i danas prisjećamo: ‘Svatko tko tvrdi da razumije MRS 39, zasigurno ga nije pročitao kako treba.’
Do sada je IASB ustrajno odbijao priznati da okvir Međunarodnih standarda za financijsko izvještavanje (IFRS), na koji se i prije i poslije svjetske financijske krize oslanjaju banke, podupire legitimnost precjenjivanja dobiti i to stvaranjem ‘balona’ na tržištu vrijednosnih papira, podcjenjujući rezervacije za stvarne gubitke.

Što su ‘nastali gubici’

Pod modelom ‘nastalih gubitaka’, banke su priznale gubitke po kreditima tek kada bi menadžment utvrdio da je kredit, koji je bio vraćen iz mrtvih među žive restrukturiranjem, reprogramiranjem i refinanciranjem, napokon mrtav kao papiga Johna Cleesea (britanska komedija ‘Monty Python’). Pod krinkom ispravnosti računovodstvene procjene, pravila priznavanja gubitaka prema standardu MRS 39 omogućila su bankama jednosmjernu kartu prema financijskom uništenju. Nadolazeće financijsko spašavanje primoralo je centralne banke da sakriju nesigurnost vlastite solventnosti tražeći utočište u kupnji svježe iskovanih državnih dugoročnih obveznica koje su nastale iz čistog zraka. Spomenuta računovodstvena pravila, koja su davala pogrešne upute, nisu bila neposredan uzrok propasti bankarstva, ali snose velik dio krivnje. U slučaju da je okvir MSFI, primjerice, zagovarao opreznost kao osnovno računovodstveno načelo, naglasio bi kobne posljedice isplaćivanja dividendi i bonusa iz nerealiziranih knjigovodstvenih dobitaka. Ne iznenađuje da je MRS 39 bezobzirno odbačen te zamijenjen standardom MSFI 9, Financijski instrumenti, koji ponovno uvodi opreznost i zamjenjuje kobnu metodologiju nastalih ‘gubitaka’ modelom ‘očekivanih’ gubitaka. Čak je i to podvrgnuto kritici jer ne propisuje potrebnu procjenu rezervacije za ispravak vrijednosti kredita do roka njihove konačne otplate.

Procjena ‘očekivanoga gubitka’

Prema predsjedniku IASB-a Hansu Hoogervorstu priznavanje očekivanih gubitaka od prvog dana davanja kredita je ‘teško’ i ‘nije odraz ekonomije’. Zapravo uopće to nije teško i savršeno odražava ekonomiju: kad banka na početku ne očekuje da će kredit biti loš, samo određivanje odgovarajuće kamatne stope odražava rizik neizmirivanja obveza dužnika u nekom trenutku. Izražavanje navedenog u obliku rezerviranja za gubitke je upravo ono što je potrebno. Umjesto toga MSFI 9 propisuje stvaranje proizvoljnog trenutka procjene rezervacija temeljeno na predviđanjima pogoršanja kredita, pri čemu potreban ispravak vrijednosti za kredite odražava iznos gubitaka za koje se očekuje da će nastati u idućih 12 mjeseci. Provođenje takve procjene služi kao podloga za veliku subjektivnost koja sveobuhvatno diskreditira model rezerviranja ‘nastaloga gubitka’ prema standardu MRS 39.

Misteriozna ‘korisnost’

Local Authority Pension Fund Forum (LAPFF), krovno tijelo za 65 mirovinskih fondova javnog sektora s približno 200 milijardi funti u aktivi, izjavio je da je dosta svih tih nelogičnosti. Zaprimio je pravno mišljenje od vodećega kraljičinog savjetnika Georgea Bompasa QC, koji je zaključio da su MRS 1, ‘Prezentacija financijskih izvještaja’, i okvir MSFI manjkavi u pokušaju da zamijene sveobuhvatnu obvezu da se pruži istinit i fer prikaz financijskih izvještaja s misterioznim konceptom koji se zove ‘korisnost’.
Bompas ističe da financijski izvještaji koji miješaju realiziranu i nerealiziranu dobit podbacuju u razlučivanju iznosa raspoloživih za distribuciju i onih koji to nisu te se ne mogu smatrati istiniti i fer. LAPFF se pismeno obratio predsjedavajućoj radnoj grupi za računovodstvene standarde u Bruxellesu, tvrdeći da bi Europski parlament trebao odbiti MSFI 9, te je dodao da nejasna obveza da informacije u financijskim izvještajima budu ‘korisne’ ne ispunjava zakonske uvjete Europske unije koji traže istinit i fer prikaz dobiti i neto imovine, prema kojemu je jedino moguće poslovanje sukladno zakonu. Možda će sljedećeg puta struka postupiti ispravno.

Prijevod: Kristina Sitta, revizorska tvrtka Baker Tilly

Komentari