Obično se ističe da neovisna eksterna revizija ili revizija financijskih izvještaja ima za cilj dati razumno uvjerenje da financijski izvještaji ‘istinito i fer‘ odnosno ‘realno i objektivno‘ prikazuju financijsko stanje, uspješnost poslovanja i novčane tokove poduzeća.
U tom smislu javnost, prije svega investitori, ima veliko povjerenje, ali i velika očekivanja od revizora. No revizija ima svoja ograničenja, koja se uobičajeno ističu kao inherentni rizici revizije. Prije svega revizija može dati samo razumno, ali ne i apsolutno uvjerenje da su financijski izvještaji realni i objektivni. U tom smislu od revizora se ne može očekivati da otkrije sve pogreške u financijskim izvještajima. Revizijsko ispitivanje temelji se na uzorcima, a ne na istraživanju cijele populacije. Drugim riječima, zadatak je revizora da istraži sadrže li financijski izvještaji veće materijalne pogreške.
Diktat Velike četvorke Pitanje organizacije i djelovanja revizora te cjelokupne revizijske profesije posebno je stavljeno pod povećalo javnosti nakon izbijanja ekonomske krize. Da bi se ubuduće takvi poremećaji spriječili, promijenila se regulativa. Nakon analize revizijskog tržišta Europske unije uočene su mnoge slabosti u organizaciji i djelovanju revizijske profesije. Među ostalim, uočene slabosti revizijskog tržišta odnose se na visoku koncentraciju tržišta u kojem dominira Velika četvorka te nedostatak izbora revizora. Pokazalo se da zbog velike povezanosti revizora i klijenata koja se temelji, među ostalim, na obavljanju nerevizijskih usluga te zbog dugotrajnih revizijskih angažmana postoje ozbiljne prijetnje neovisnosti revizora. Osim toga takve situacije izazivaju sukob interesa te je smanjena sposobnost revizora da provodi profesionalni skepticizam, što uvelike umanjuje kvalitetu obavljenih revizija. Zbog toga se pristupilo promjeni regulative na razini Europske unije, koja se temeljila na općim i specifičnim mjerama. Opće mjere trebaju primjenjivati svi revizori koji obavljaju zakonsku reviziju, a dane su u obliku Direktive Europske unije o zakonskim revizijama godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja (2014/56/EU). Novost je uvođenje Uredbe o posebnim zahtjevima u vezi sa zakonskom revizijom subjekata od javnog interesa (br. 537/2014). Ta uredba prvi put zasebno uređuje pitanje posebnih zahtjeva revizije subjekata od javnog interesa.
Protiv pritisaka Jedna je od najvažnijih odredbi Direktive uvođenje dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti. Naime, revizor ne bi trebao provoditi zakonsku reviziju ako postoji prijetnja samopregleda, koristoljublja, zagovaranja, familijarnosti ili zastrašivanja koja proizlazi iz financijskih, osobnih i poslovnih odnosa između revizora i subjekta koji je predmet revizije. Osim toga revizori najmanje jednu godinu ili, u slučaju revizije subjekata od javnog interesa, najmanje dvije godine nakon što su prestali obavljati dužnost ovlaštenog revizora ili glavnog partnera za reviziju ne bi smjeli prihvatiti rukovodeći položaj, postati članovi upravnog ili nadzornog tijela te članovi revizijskog odbora u subjektu kod kojeg su obavljali zakonsku reviziju. Tim odredbama nastoji se ojačati neovisnost revizora.Revizorovo izvješće smatra se glavnim izvorom informacija za investitore. No njegov je sadržaj relativno standardiziran. Zbog toga se nastojala pojačati informacijska korisnost revizorovih izvješća tako da je osim osnovnih elemenata potrebno uključiti dodatne elemente o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja.
Revizija revizije Također se ide na jačanje kompetencija i odgovornosti tijela odgovornih za javni nadzor revizijske profesije. Naime, nakon korporativnih skandala u koje su na direktan i indirektan način bile uključene revizijske tvrtke regulatori su zaključili da samoregulacija revizijske profesije nije dovoljna te je potrebno uvesti ‘reviziju revizije‘. Tako je uveden javni nadzor revizijske profesije. Sada nadležna tijela za javni nadzor revizijske profesije mogu uz izricanje opomene za kršenje zahtjeva i novčanih kazni, uvesti i privremenu zabranu obavljanja zakonskih revizija i/ili potpisivanja revizorskih izvješća u trajanju do tri godine ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu ili glavnom partneru za reviziju.
Primjena sankcija Nova regulativa utvrđuje i kriterije (čimbenike) koje kompetentna tijela javnog nadzora moraju uvažavati kada donose i primjenjuju sankcije. Kako bi se osigurala djelotvorna primjena sankcija nadležna tijela moraju uzeti u obzir čimbenike koji uključuju, između ostalog, financijsku snagu odgovorne osobe (primjerice, ukupni promet, godišnji prihod, ostvarenu dobit), ozbiljnost i trajanje kršenja, ali i stupanj suradnje odgovorne osobe s nadležnim tijelom. Osim postavljenih minimalnih standarda za utvrđivanje primjerenih sankcija protiv odgovornih osoba potiče se i javno objavljivanje administrativnih sankcija nakon što su istekla ili su iscrpljena sva prava na žalbu. Javno objavljivanje sankcija koje su izrečene protiv odgovornih osoba trebalo bi poboljšati primjenu regulative i pridonijeti transparentnosti sustava.
Rok: dvije godine Financijska kriza razotkrila je slabosti u obavljanju zakonskih revizija, a posebno kod poduzeća od javnog interesa, koja zbog svog značenja, veličine te broja zaposlenih imaju širok krug zainteresiranih interesno-utjecajnih skupina. Identificirane slabosti u obavljanju zakonskih revizija bile su motiv za izmjenu regulative te uvođenje posebne regulacije za revizije subjekata od javnog interesa. Nova regulativa o zakonskoj reviziji trebala bi potaknuti mobilnost revizorskih društva između granica Europske unije i ojačati revizijsko tržište.Budući da je riječ o većim promjenama revizijske regulative, zemljama članicama dan je rok od dvije godine da se usklade i prihvate nova regulatorna pravila Direktive i Uredbe. S obzirom na datum donošenja Direktive i Uredbe sve države članice dužne su primjenjivati ta pravila od 17. lipnja 2016. U Republici Hrvatskoj u tijeku je postupak usklađivanja Zakona o reviziji s odredbama Direktive i Uredbe. Riječ je o izazovnom i zahtjevnom području djelovanja pa se stoga očekuju brojne rasprave o toj temi do usvajanja i donošenja novog zakona o reviziji.