Postoji li takvo što? Nova zakonska obaveza za pripremu nefinancijskih izvještaja? Još jedna obveza? Kao da nije dosta i previše svakojakih administrativnih tereta koji samo dodatno kompliciraju i otežavaju poslovanje umjesto da ga olakšavaju. Na prvu to zaista tako može izgledati. Međutim, kao što nitko ne preispituje razlog postojanja financijskih izvještaja, tako je sada Europska unija odlučila napraviti korak koji će dovesti do toga da u dogledno vrijeme poduzeća više neće preispitivati razlog postojanja nefinancijskih izvještaja. Ali kako se to dogodilo? U posljednjih 20-ak godina polako raste svijest da financijski izvještaji više nisu dovoljni za cjeloviti prikaz poslovanja nekog poduzeća. Informacije u financijskim izvještajima ništa ne govore o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja iako oni imaju sve veći utjecaj na sposobnost poduzeća za suočavanje sa sve složenijim izazovima poslovanja i stvaranje vrijednosti na kratki, srednji i dugi rok. S druge strane, ta pitanja postaju sve važnija za procjenu različitih skupina javnosti, uključujući dioničare i vlasnike kapitala, koliko poduzeće uspješno njima upravlja.
Ujednačavanje raznolikosti
Prema Europskoj komisiji, poduzeća još nisu dovoljno transparentna u izvještavanju o nefinancijskim utjecajima njihova poslovanja. Posljednji dostupni podaci pokazuju da danas samo oko 2500 velikih europskih poduzeća redovito izdaje takve izvještaje, što je manje od 10 posto od oko 42.000 velikih poduzeća koja posluju u EU. Više od 50 posto nefinancijskih izvještaja objavljeno je u tri zemlje članice EU, Danskoj, Španjolskoj i Francuskoj, kao i donedavnoj članici – Velikoj Britaniji. Izvještaj o napretku KPMG-a ‘Economist Intelligence Unit’ iz 2010. pokazao je da je samo 36 posto poduzeća obuhvaćenih istraživanjem objavilo nefinancijski izvještaj u posljednje tri godine, 19 posto planira ga uskoro objaviti, a 38 posto nije imalo nikakvih planova za uspostavljanje procesa nefinancijskog izvještavanja. To je bio jedan od osnovnih motiva koji su ponukali Europsku komisiju na donošenje Direktive o nefinancijskom izvještavanju i raznolikosti (2014/95/EU), koja se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2017., a prvi nefinancijski izvještaji moraju se objaviti tijekom 2018. Europska komisija također želi potaknuti izradu više nefinancijskih izvještaja i ujednačavanje njihove kvalitete u zemljama članicama EU, ali i veću raznolikost članova odbora direktora (uključuje jednorazinski i dvorazinski model upravljanja). Velika važnost pridaje se raznolikosti jer su odbori direktora, u kojima su članovi sa sličnom stručnom i profesionalnom pozadinom, spolom i godinama, skloni uskom grupnom razmišljanju, što može negativno utjecati na kvalitetu upravljanja i potaknuti sklonost preuzimanju prevelikih rizika.
Rješavanje problema
Ukratko, Direktiva bi trebala omogućiti rješavanje dvaju ključnih problema koje je uočila Europska komisija: nedovoljnu transparentnost nefinancijskih informacija i nedovoljnu raznolikost odbora direktora. U prvom koraku Direktiva se odnosi na velika poduzeća s više od 500 zaposlenika koja imaju bilancu veću od 20 milijuna eura ili promet veći od 40 milijuna eura, poduzeća uvrštena na burze, financijske institucije (banke i osiguravajuća društva) te poduzeća od posebnoga društvenog interesa s obzirom na prirodu njihova posla, veličinu ili broj zaposlenika. U drugom koraku Europska komisija razmotrit će mogućnost proširenja obveznika Direktive. Odabrana poduzeća i institucije imaju rok od godinu dana za pripremu, a prvi nefinancijski izvještaji trebaju se objaviti tijekom 2018. za prethodnu godinu. Nefinancijski izvještaji trebaju pružiti informacije o poslovnom modelu poduzeća, okolišu, društvenim utjecajima, uključujući i zaposlenike, poštovanju ljudskih prava, borbi protiv korupcije i podmićivanja te raznolikosti sastava odbora direktora. U pripremi nefinancijskih izvještaja poduzeća mogu upotrebljavati pojedine međunarodne okvire kao što su Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UNGC), Direktive za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), normu ISO 26000, Direktive za pripremu izvještaja o održivosti GRI-a i Međunarodni okvir za pripremu integriranih izvještaja (IR).
Curi rok
Priprema tih izvještaja ne bi trebala biti problem za pojedina hrvatska poduzeća koja već pripremaju izvještaje o održivosti, najčešće na temelju smjernica Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), a na koja će se primijeniti Direktiva. Međutim, i njih očekuje izazovna 2017. jer je GRI upravo prvi put objavio globalni standard za pripremu izvještaja o održivosti, što je velik odmak u odnosu na dosadašnje izdavanje smjernica. Uvođenjem standarda GRI dodatno osnažuje napore Europske komisije u poticanju poduzeća na objavljivanje što više kvalitetnijih izvještaja. Standardi su oblikovani da bi se pojednostavnilo nefinancijsko izvještavanje, i to tako da upotrebljavaju univerzalno razumljiv jezik. GRI tako pomaže poduzećima da svoje nefinancijske izvještaje pripremaju što jednostavnije i transparentno informiraju zainteresiranu javnost o svojim pozitivnim i negativnim – ekonomskim, društvenim i okolišnim utjecajima te naporima za postizanje održivog razvoja. Ministarstvo financija zaduženo je za prijenos Direktive u hrvatski pravni sustav, a rok za prenošenje jest 6. prosinca 2016. Iako se možda čini da je 2018., kad se trebaju objaviti prvi nefinancijski izvještaji, daleko, poduzeća bi već sada morala početi s pripremama. One trebaju omogućiti procjenu unutarnjih kapaciteta poduzeća za pripremu nefinancijskih izvještaja, pri čemu poduzeća svakako trebaju razmotriti postoji li već netko u poduzeću tko je upoznat sa zahtjevima Direktive i aktivnostima Ministarstva financija povezanima uz njezin prijenos u hrvatski pravni sustav; postoji li u poduzeću sustav prikupljanja nefinancijskih informacija koje treba objaviti prema zahtjevima Direktive; koje sve promjene i prilagodbe trebaju provesti kako bi mogla ispuniti zahtjeve Direktive; ima li poduzeće politiku, ključne pokazatelje uspješnosti, procjene rizika; ima li poduzeće uspostavljen proces za određivanje materijalnih pitanja i uključivanje raznih skupina javnosti u proces; koje je potrebno vrijeme i trošak prilagodbe i izradu nefinancijskih izvještaja; ima li zaposlenike sa stručnim kompetencijama za izradu izvještaja ili će morati tražiti stručnu pomoć vanjskih stručnjaka.
Ta sveobuhvatna analiza poslovanja (engl. due diligence)ima dodatnu vrijednost u tome što se njezinim provođenjem poduzeća pripremaju za ispunjavanje zakonske obveze i što dobivaju potpuniju sliku utjecaja svojeg poslovanja i mogućih poboljšanja u upravljačkim procesima i strategijama. Poduzeća tako stječu i mnogo kvalitetniju podlogu za transparentnu i vjerodostojnu komunikaciju s ulagačima, regulatorima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima i drugim skupinama.
Autor: Andrea Pavlović
Jednodnevni seminar o nefinancijskom izvještavanju održat će se 11. studenoga na Zagrebačkom velesajmu u 9 sati. Broj mjesta je ograničen, zato osigurajte svoje na vrijeme! Više pročitajte OVDJE.