Fondovi Europske unije često su bili jedan od glavnih argumenata eurooptimista još dok je pitanje treba li Hrvatska ući u EU bilo aktualno. Danas, kad je Hrvatska punopravna članica Unije, često se postavlja drugo pitanje - imaju li lokalna samouprava i domaći gospodarstvenici dovoljno znanja da iz bogatih fondova ‘po-vuku’ raspoloživa sredstva.
Naime, iz iskustva s pretpristupnim fondovima postalo je jasno da priprema i pisanje projekata za fondove Europske unije nisu ni jednostavan ni brz posao. Riječ je o složenoj i opsežnoj dokumentaciji koja oduzima mnogo vremena i rada, a čak i velik trud ne jamči uspješno apliciranje.
Dvosemestralni studij
Upravo zbog toga nastalo je i cijelo novo tržište - obrazovanje za iskorištavanje fondova Europske unije. Pojavile su se konzultantske tvrtke specijalizirane upravo za to područje; za kompanije se rade interni tre-ninzi, a dostupni su i tečajevi koji pojedince osposobljavaju za vođenje projekata. Ipak, doznajemo da takve edukacije uskoro dobivaju i svoj sveučilišni oblik - na Fakultetu političkih znanosti ove godine počinje pos-lijediplomski specijalistički studij Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa Europske unije. Iako službeni natječaj za novi studij još nije objavljen, doznajemo kako se poziv na prijave očekuje u listo-padu, što znači da bi nastava mogla početi već u studenome. Studij će trajati godinu dana (dva semestra), a očekuje se da će stajati 10.000 kuna po semestru, jer Fakultet ima jedinstvenu politiku cijena za specijalis-tičke programe. Moći će studirati svi zainteresirani koji su završili dodiplomski ili diplomski studij iz bilo kojeg područja, dakle, riječ je o programu cjeloživotnog obrazovanja koji je otvoren za sve. Polaznici će biti dužni završiti studij u dvije godine od upisa, a nakon ispunjavanja svih uvjeta koji su propisani programom steći će akademski naziv sveučilišni specijalist upravljanja projektima, fondovima i programima Europske unije.Nositelj studija bit će Centar za europske studije (CES) - znanstvenoistraživačka institucija Fakulteta poli-tičkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a više informacija o novom studiju dao nam je predstojnik Centra Hr-voje Špehar.Studij je, kaže, osmišljen kao rezultat interdisciplinarnog istraživanja i praktične primjene znanja potrebnih specijalistima za sudjelovanje u složenim procesima iskorištavanja, planiranja, provedbe i vrednovanja fon-dova i programa Europske unije u Hrvatskoj kao njezinoj članici. Po čemu se razlikuje od sličnih programa koji se već nude na tržištu?
Čak 30 predavača
- Pa, kao što i ime kaže, riječ je o sveučilišnom studiju, a iako naziv nije toliko bitan, ta činjenica jamstvo je da su kompetencije predavača na visokoj razini i provjerljive. Predavači su vrhunski iz područja političke, ekonomske i pravne znanosti u Hrvatskoj. Naime, za uspješno apliciranje za korištenje fondovima i progra-mima Europske unije nije dovoljno poznavati samo procedure prijava, već razumjeti i širu sliku funkcioni-ranja institucija. Pretpostavljam da brojni polaznici studija neće imati završenu politologiju pa će im biti vrlo korisno steći ova znanja - objašnjava Špehar te ističe da predavači neće biti samo profesori Fakulteta nego i brojni drugi stručnjaci.Studij je organiziran oko nekoliko središnjih problema koji su važni za prilagodbu Europskoj uniji, a o ko-jima se raspravlja na različitim razinama - od akademske do praktičnih znanja o funkcioniranju europskih institucija. Tako će materija biti organizirana u raznolike, kratke module, a u dvosemestralni bi studij, prema planu, trebalo biti uključeno čak 30 predavača. - Ne bih htio govoriti o imenima predavača jer u ovom trenutku još održavamo sastanke s nekima od njih, ali želim istaknuti da su mnogi već dosad vodili ovakve projekte pa su itekako kompetentni - kaže Špehar, koji i sam vodi dva projekta. Dakle, program je zamišljen ambiciozno - obuhvaća i širu sliku, ali nudi i konkretna, praktična znanja. Oče-kivanja su, naravno, velika jer je to područje za kojim na tržištu rada postoji trajno zanimanje i vjerojatno je da će novi studij biti atraktivan i studentima, ali i ljudima koji već rade.
Sinergija s gospodarstvom
- Fakultet političkih znanosti ovim specijalističkim studijem htio je napraviti iskorak, da se polaznicima pru-ži što više prilika da steknu specifično specijalističko znanje, a program je vrlo konkretno orijentiran. Želi-mo i da se sam program ne završi nekim formalnim radom poput diplomskog, već da se posljednji ECTS bodovi steknu praktičnim radom na projektima - objašnjava Špehar, dodajući kako žele da se kandidati koji uspješno završe studij što prije uključe u svijet rada. Upravo je u području praktičnog rada najveći potencijal za suradnju s nizom institucija, pa su tako i kompa-nije te institucije civilnog društva pozvane na suradnju. Studenti bi tako kao dio svog studiranja mogli, nap-rimjer, pomoći nekoj udruzi da napiše kvalitetan projekt i aplicira za nepovratna sredstva EU.- Namjeravamo što više uključiti ne samo poslovni sektor nego i cijeli spektar različitih aktera. Hrvatsko gospodarstvo pati upravo od nedostatka sinergije, pa svaka pojedina institucija ulaže vlastite resurse u nešto što su možda već drugi učinili. U slučaju našeg studija svi su pozvani na suradnju - istaknuo je Špehar. Vrijedi podsjetiti da su većinu sredstava EU do sada apsorbirale državne institucije, koje su u desetak godina upravljanja pretpristupnim fondovima stvorile određeni kapacitet i obrazovale ljude. Za uspjeh u iskorišta-vanju fondova EU u idućem razdoblju bit će potrebno mnogo ljudi koji će pripremiti, a poslije se brinuti za provedbu projekta na lokalnoj i regionalnoj razini. Tako je, primjerice, i sam ministar Branko Grčić nedavno istaknuo kako očekuje razvoj jednog potpuno novoga poduzetničkog sektora, a to su konzultantske kuće koje će raditi na pripremi Unijinih projekata. Naime, oko pet posto sredstava iz fondova EU troši se za prip-remu projekata, što od oko milijardu i pol eura godišnje čini 75 milijuna eura. Dakle, itekako isplativo pod-ručje koje će biti sve traženije na tržištu rada.