Biti inovativan nikad nije bilo važnije. Konkurencija, novi proizvodi i poslovni modeli ruše okruženje u kojemu je sve bilo poznato i tjeraju sve da u biznis ugrade novu kulturu – kulturu inovativnosti. Da bi opstale u tehnološki sve razvijenijem i bržem svijetu kompanije moraju biti što inovativnije i razvijati poduzetnički duh unutar svojih zidova, rečeno je na prvoj konferenciji Corporate Innovation and Intrapreneurship 2015 koja se održava u zagrebačkom Hypo centru. Na konferenciji su se okupili svjetski i domaći stručnjaci na temu inovativnosti i poduzetništva u organizacijama koji su nastojali dati odgovor na pitanje kako je izgraditi kulturu inovativnosti.
Neka od ključnih predavanja održali su Horace Dediu s američkog Clayton Christensen instituta i vodeći autoritet za poslovanje trenutno možda najinovativnije svjetske kompanije Applea koji je govorio o inovacijama koje stvaraju nova tržišta kroz zanimljive primjere razvoja i inoviranja pojedinih proizvoda te Stefan Lindegaard, međunarodno poznati danski stručnjak i glavni predavač s područja inovativnosti i poduzetništva u kompanijama iza kojega stoji pet uspješnih knjiga. - Bitno je imati ideju, ali je jednako važno imati plodno tlo kako se bi se ta ideja mogla razvijati i rasti. Za inovacije su ključni ljudi. Ideja je jako puno danas, ali realizacija je ono što je bitno. Prvo ljudi, zatim procesi, a tek onda ideje – rekao je Lindegaard. Istaknuo je da se korporativne inovacije se ne odnose samo na inovacije proizvoda i usluga, nego i inovacije procesa i poslovnih modela. Tri globalna trenda nose inovacije danas: sve se događa brže, sve će biti povezano i sve je viši stupanj transparentnosti na globalnoj razini. - Disrupcija nas danas pogađa jače i brže nego ikada prije. Radikalna, disruptivna inovacija ne može se isplanirati, ali zato svaka kompanija može biti sigurna da će biti pogođena disrupcijom. Kompanije moraju biti agilne i spremne na to – poručio je Lindegaard. Pod inovativnošću i inovacijama se danas razumijevaju različite stvari, no Lindegaard smatra da bi trebali prestati samo razgovarati o inovacijama i jednostavno se fokusirati na djelovanje. Jake organizacije četiri stvari rade jako dobro: slušaju, adaptiraju, eksperimentraju i izvršavaju bolje od svojih konkurenata. Filozofija otvorenih inovacija, kojom se Lindegaard također intezivno bavi, bazira se na tome kompanije ne mogu sve raditi same već da s eksternim inputima u procesu inoviranja postupaju jednako kao i internim.
Od domaćih stručnjaka predavanje je održao Tomislav Buljubašić iz Siemensa čije znanje uključuje upravljanje inovacijskim procesima u organizacijama. - Najveći neprijatelji inovacija u kompanijama je srednji menadžment. Za svaku organzaciju je ključno da te menadžere naprave prijateljima inovacija, a ne neprijateljima – rekao je Buljubašić.
Na okruglom stolu koji je moderirao Ratko Mutavdžić, direktor Projekture i organizator konferencije, istaknuto je kako u Hrvatskoj ima inovativnog potencijala, no da on ostaje neostvaren. – Vjerujem da je postotak inovatora u svakoj zemlji podjednak, a koliko će se inovacija razviti ovisi o okruženju. Kod nas je najveći problem u obrazovnom sustavu koji u startu ubija svaku inovativnost i ne dopušta da inovacije proklijaju. Ne ohrabruju se ni inovacije u kompanijama. Moramo puno većim koracima grabiti , i poduzetnici i društvo – rekao je Nikola Dujmović, direktor informatičke tvrtke Span, dodavši da Span nema patenta, ali da se stalno inoviraju poslovni procesi i da je inoviranje sastavni dio razmišljanja i djelovanja. Ranko Jelača iz Atlantic grupe je potvrdio da se Hrvatska ne percipira kao inovativna zemlja ni po broju, a kamoli relevantnosti inovacija za Europu i svijet. - Količina inovativnosti u Hrvatskoj je sasvim solidna, a osim u obrazovanju problem je općenito u odgoju – rekao je Jelača. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, smatra kako je osim u obrazovnom sustavu problem u regulatornom okviru, zbog kojeg se dosta domaćih startupa registrira vani da zaštite svoju inovaciju, te nedostatak rizičnog kapitala. - Inovativni potencijal nije u Hrvatskoj ništa manji nego u Izraelu, ali tamo postoji sustav koji iznjedri tvrtku koja se potom proda za milijardu dolara – rekao je Vidaković, istaknuvši da je novac za obrazovni sustav bačen ako se nakon studija ljudi moraju na radnom mjestu ponovno obrazovati od nule. Tatjana Novak iz Sense Consultinga je upozorila da nemamo nacionalni inovacijski okvir koji bi trebalo poticati kolaboraciju znanstvene zajednice, javnog i privatnog sektora. - Puno novaca iz Europske unije je na raspolaganju za transfer znanja iz znanosti u gospodarstvo. No, najčešće se inovacija prepoznaje samo nešto što je opipljivo dok su inovacije procesa i poslovnih modela neprepoznate od strane institucija – rekla je Novak. Sudionici okruglog stola složili su se da imamo potencijal o kojem svjedoče i brojne medalje inovatora, matematičara, informatičara itd., ali da se on teško ostvaruje u društvu koje nije okrenuto inovacijama.
U nastavku prvog dana dvodnevne konferencije zanimljivo predavanje na temu holakracije (Holacracy) održao je Stefan Faatz iz tvrtke Evolution at work. Faatz smatra da je glavni izvor niske inovativnosti način na koji zajedno radimo i surađujemo. - Umjesto klasične organizacije i hijerarhije, struktura holacracy kompanije je formirana u krugovima. Proizvodnja, prodaja, nabava itd. imaju svaka svoj krug, uz zajednički kompanijski krug i svi međusobno komuniciraju. Nema hijerhije ljudi nego posla – rekao je Faatz, dodavši da je ukorijenjeni mentalni sklop: zaposlenici su lijeni, mora im se reći što da rade i kontrolirati ih, dok je nužni mentalni sklop: zaposlenici su znatiželjni i žele doprinijeti svojim vještinama.
Nije sporno žele li kompanije biti inovativne, ali stvari obično zapnu kad treba odgovoriti na pitanje - kako ugraditi inovativnost u srž kompanije, kako postići zaposlenici razmišljaju kao poduzetnici, kako unutar tvrtke razviti startup kulturu? Neke od poruka konferencije su da je nužno razvijati intrapreneurship, odnosno poduzetništvo unutar tvrtke, s naglaskom na ljude koji su spremni prihvatiti ili sami iniciraju novu ideju ili razvoj projekta te povezivanje s onima koji razmišljaju drugačije i koji mogu biti partneri s kojima se nadolazeći izazovi mogu pretvoriti u prilike.