Svijest o obrazovanju iz temelja se promijenila zbog napretka znanosti i tehnologije i njihova utjecaja na poslovni i osobni život svake osobe. Obrazovanje više ne završava fakultetom ili srednjom školom, kao što je to bilo prije trideset ili četrdeset godina, niti se jedan posao radi cijeli život ili mirovina dočekuje u tvrtki u kojoj je na sigurnom prošao sav radni vijek.
Tržište rada i poslovni svijet prate napredak društva koje nezaustavljivo razvojem određuje smjernice, tako da danas nešto što je vrijedilo prije nekoliko godina staro i napušta se. Oni koji ne mogu pratiti takve brze promjene ne mogu zastarjelim vještinama biti konkurentni pa ne mogu opstati i njihova je sudbina zapečaćena. Neki će poslovi odumrijeti ili se izmijeniti, a neki koji će biti traženi za deset ili petnaest godina još i ne postoje. Stoga se mora učiti i obrazovati cijeli život - u obrazovnom sustavu, samoučenjem ili spontano u svim životnim okolnostima. Iako se pak cjeloživotno obrazovanje i cjeloživotno učenje često zamjenjuju, nije riječ o istim pojmovima. Naime, učenje je šire jer označava nenamjerno učenje tijekom cijelog života, a obrazovanje se odnosi na formalno, organizirano učenje.
Prvi posao propao
Bill Gates, Steve Jobs i Mark Zuckerberg odličan su primjer kako osobe koje znaju što hoće, koje se ne boje rizika ili neuspjeha uspijevaju ostvariti ono što se mnogima čini nezamislivo. Iako su sva trojica odustala od školovanja, to nije utjecalo na njihovu darovitost jer su uvijek bili spremna stjecati znanje. Gates je kao dijete mnogo vremena provodio uz enciklopedije, a kad je imao oko jedanaest godina njegovi su se roditelji zabrinuli jer su primijetili da se, iako je u školi bio dobar, povremeno dosađuje i povlači u sebe. Zbog straha da ne postane samotnjak upisali su ga u prestižnu školu Lakeside u rodnom Seattleu, u kojoj je briljirao na gotovo svim područjima. Ondje prvi put susreo s računalima te sa svojim budućim poslovnim suradnikom i suosnivačem Microsofta, dvije godine starijim Paulom Allenom.
S Allenom 1970. u svojoj 17 godini izrađuje računalni program za nadziranje prometa u Seattleu nazvanom Traf-o-Dana; njihov prvi zajednički posao. Kada su pokušali prodati program nisu ga uopće mogli pokrenuti, što ih uopće nije obeshrabrilo, jer su već tada poželjeli pokrenuti svoju tvrtku. No, iako su Gatesovi roditelji su smatrali da mora nastaviti školovanje i postati odvjetnik, on je s Harvarda otišao na drugoj godini, na Allenov nagovor, jer je više vremena provodio u računalnom laboratoriju nego na predavanjima koja ga nisu previše zanimala.
Od garaže do Applea
Allen je također nakon dvije godine odustao od pohađanja sveučilišta Washington State, da bi 1975. osnovali Microsoft, izjavivši kasnije da je upravo neuspjeh Traf-O-Data bio početak koji ih je pripremio i doveo do Microsofta.
Stevea Jobsa je poočim zainteresirao za elektroniku tako da su u garaži provodili mnogo vremena rastavljajući i sastavljajući televizore i radio-prijamnike. Iako školu nije shvaćao previše ozbiljno, zbog dobrih rezultata na ispitima predloženo je da preskoči dva razreda, no njegovi su roditelji pristali na jedan. Preko zajedničkog prijatelja 1971. upoznao se sa Steveom Wozniakom, budućim suradnikom, koji je tada pohađao Berkeley, a nakon samo šest mjeseci Jobs je otišao sa skupog koledža Reed u Portlandu. Godinu i pol je proveo na raznim tečajevima, od kojih je kaligrafija u Jobsu razvila zanimanje za tipografiju što je kasnije utjecalo na i na izradu fonta Macintosha. Ubrzo poslije zapošljavanja u Atariju na mjestu dizajnera video igrica otišao je na putovanje u Indiju, pritom isprobavajući čak i psihodelične droge. Kada se 1976. vratio pokrenuo je s Wozniakom u svojoj 21 godini Apple, a Wozniak se, ipak, poslije stanke duže od 10 godina vratio na Berkeley pod imenom Rocky Clark, diplomiravši 1986. s 35 godina.
Rimac – hrvatski primjer
Najmlađi milijarder na svijetu Mark Zuckerberg je u 12. godini izradio uz pomoć Atari BASIC-a, program za poruke Zucknet koji je njegov otac počeo koristiti u svojoj zubarskoj ordinaciji. Obitelj je program koristila i u kući, a s prijateljima je Zuckerberg izrađivao iz zabave i računalne igrice. Microsoft i AOL su željeli čak zaposliti mladca kada je u srednjoj školi napravio prvu inačicu glazbenog softvera Pandora, nazvavši ju Synapse. Zuckerberg je odbio ponuđene poslove, da bi s prijateljima na Harvardu 2004. g. pokrenuo Facebook u studentskoj sobi, otišavši na drugoj godini sa sveučilišta i potpuno se posvetivši radu u Facebooku.
Odličan primjer uspjeha i učenja dolazi i iz Hrvatske. Poduzetnik i izumitelj Mate Rimac je već tijekom obrazovanja u srednjoj školi osvajao nagrade, a prvi izum, ujedno i maturalni rad bio je iGlove – zamjena za tipkovnicu i miša. S iGloveom i sustavom za uklanjanje mrtvog kuta u automobilima Active Mirror Systemom pobjeđivao je i na svjetskim natjecanjima, a od prve zarade je kupio stari BMW E30 323i kako bi sudjelovao na automobilskim utrkama. No, kada je benzinski motor na jednoj utrci eksplodirao, 2007. godine počinje ugrađivati BMW-u električni pogon u garaži roditelja u Samoboru. Tvrtku Rimac Automobili osniva 2009. kako bi proizvodio električne sportske automobile, da bi nakon dvije godine predstavio Concept_One na sajmu IAA u Frankfurtu. [9] Prošle godine isporučen je prvi primjerak automobila, a Rimac je osnovao još jednu tvrtku, Greyp Bikes, za proizvodnju električnih dvokotača.
Globalno selo
Svijet je zaista globalno selo, naglašava Don Hudspeth, predsjednik i dekan Rochester Institute of Technology Croatia; čije je matično sveučilište RIT jedno od najvećih privatnih američkih sveučilišta, a današnji stupanj i tempo razvoja tehnologije još više brišu granice i ograničenja u poslovanju te otvaraju sve više poslovnih mogućnosti i prilika. Nadograđivanje i razvoj znanja, u poslovima i karijeri, trebaju pratiti taj tempo.
- Učvršćivanje postojećih te stjecanje novih znanja u svim fazama života, i kroz formalno i neformalno obrazovanje, obogaćuje pojedinca i razvija društvo u cjelini. Pričamo o načinu razmišljanja koji je blizak i poznat u američkom društvu i u posljednjih se 20 godina dobro razvija u Hrvatskoj. Osjećamo to i po interesu za naš Master of Science program Service Leadership and Innovation. Javljaju nam se ljudi koji su netom završili studij kao i oni koji su već razvili karijere i dolaze iz najrazličitijih industrija, poput glazbene akademije, arhitekti, ljudi iz naftne industrije, turizma ili telekomunikacija. Ako govorimo o interesu i shvaćanju važnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja u hrvatskom i američkom društvu, ne bih rekao da postoje razlike, jer su vizija i ciljevi isti – rekao je Hudspeth.
Flipped classroom
Bitno je učvrstiti razumijevanje da učimo za sebe i da stjecanjem novih znanja i vještina ili učvršćivanjem postojećih, postajemo bogatiji za ta iskustva koja se onda dalje koriste u životu. Rezultati na ispitu i stečene diplome i certifikati su važni, kaže Hudspeth, ali ne smiju biti osnovni faktor motivacije za učenje. Stoga je potrebno formalno obrazovanje učiniti zanimljivim s kvalitetnom i širokom ponudom programa. RIT Croatia studente tako uči da kritički razmišljaju, postavljaju prava pitanja te da se znaju snaći u traženju odgovora, a ne da uče činjenice napamet. Jedan od profesora, dr. Peter Schmidt, poznat je po svojem tzv. ‘flipped classroom’ načinu predavanja - za razliku od klasičnih predavanja ex cathedra, teorijski dio studenti zapravo odrađuju kod kuće gledajući profesorova video predavanja. Na satu, na koji dolaze spremni, rade u malim grupama na konkretnim projektima i zadacima.
- Spomenuti veliki genijalci i izumitelji, apsolutno zaslužuju poštovanje i zahvalnost za sve što su učinili. I, sigurno je da možemo učiti iz njihovih primjera. Može li se njihov uspjeh ponoviti? Mislim da se svatko od nas treba upitati sljedeće: što je uspjeh za mene osobno i kakva znanja mi u tome pomažu? Veliki i uspješni ljudi mogu biti inspiracija, ali svatko od nas se treba posvetiti otkrivanju vlastitog životnog puta ne kopirajući tuđe – pojasnio je Hudspeth.