Aktualno Preporučeno Preporuka urednika Znanja

Odvjetnici savjetuju: Raskid partnerstva treba predvidjeti još na početku 

odvjetnici
Sandra Lisac i Hrvoje Bardek, Odvjetnički ured Bardek, Lisac, Mušec, Skoko

Prednosti poslovnih partnerstava nad samostalnim poslovanjem obično su naglašene u početku, a s vremenom do izražaja počnu dolaziti nedostaci. No, odmah na početku treba predvidjeti raskid partnerstva. Zajednička prava na odlučivanje u svemu vrlo brzo postanu teret kada se mišljenja počnu razilaziti, a tko bi o tome mogao znati više od odvjetnika. Stoga smo popričali s odvjetnicom Sandrom Lisac i odvjetnikom Hrvojem Bardekom iz Odvjetničkog ureda Bardek, Lisac, Mušec, Skoko.

Koji su najčešći razlozi za poslovno udruživanje?

– Korištenje sinergijom komplementarnih znanja ili iskustva, pribavljanje dodatnih financijskih sredstava, proširenje poslovanja na stranu zemlju, što je lakše uz lokalnog partnera.

Koja je najčešća forma?

– Kao i inače, prevladavaju društva s ograničenom odgovornošću. Kod društava koja se pretežno bave intelektualnim uslugama (inženjeri, odvjetnici itd.) postoji trend iznajmljivanja, a ne kupnje poslovnih prostora i opreme, čime sama društva nemaju veliku imovinu. Tako se pojednostavnjuje primanje novih partnera i odlazak postojećih jer nije potrebno procjenjivati vrijednost udjela, a mladi partneri ne moraju se financijski zaduživati kako bi otkupili udjel u društvu.

Što je bitno imati na umu prilikom ulaska u partnerstvo?

– Osim povjerenja, moraju postojati i dobro definirana prava i obveze. Partnerski odnosi najčešće se reguliraju zasebnim ugovorom, različitim od društvenog ugovora jer se interni odnosi ne žele učiniti dostupnim javnosti (društveni ugovor se polaže na sudski registar). U tom se ugovoru reguliraju udjeli u dobiti, upravljačka prava, prijenos udjela, a često se definiraju i poslovni planovi i proračuni za sljedećih par godina.

U vezi s kojim se temama stranke najteže dogovore?

– Pitanje zastupanja je često sporno. Svaki partner želi imenovati jednog direktora i ograničiti ovlasti direktora kojeg imenuje drugi član (npr. zabraniti sklapanje određene vrste ugovora ili ugovora iznad određenog obujma), a to se ne može registrirati na sudu i stoga ne vrijedi prema trećima. Takva se ograničenja interno ugovaraju i mogu biti osnova za naknadu štete. Osim toga, partneri često imaju različita mišljenja o veličini potrebnih investicija, izvoru financiranja (od banaka ili dodatnim uplatama članova) te s time povezanim osiguranjima (zalaganje imovine članova ako društvo još nema svoje imovine). Pitanje tvrtke je također ponekad sporno, posebice tko ima pravo na korištenje njome u slučaju prekida partnerstva.

Zbog kojih se razloga partnerstva raskidaju?

– Najčešće jedan partner smatra da znatno više pridonosi i da bi samostalno bolje poslovao i ostvario veću dobit. Ponekad se unaprijed ugovara mogućnost jednog partnera da za neko vrijeme preuzme sve udjele, bilo na vlastitu inicijativu (call opcija) bilo na inicijativu drugog partnera (put opcija). To je pogotovo slučaj kod preuzimanja lokalnih društava od međunarodnih korporacija jer nakon nekoliko godina uloga lokalnog partnera izgubi na važnosti.

Kako ublažiti raskid partnerstva?

– Od početka treba regulirati što će se dogoditi u slučaju nemogućnosti daljnje suradnje. Najjednostavnije rješenje je ugovoriti da partneri imaju pravo kupnje udjela drugog partnera prema odredivoj cijeni te tko pritom ima prednost. Izračun cijene treba unaprijed vezati uz definirane financijske pokazatelje kao što su EBITDA, a ne prepustiti određivanje vrijednosti vještaku jer praksa procjene vrijednosti društava nije ujednačena. Međutim, kod društava s većom imovinom nije za očekivati da manjinski partner ima dovoljno sredstava za isplatiti partnera koji želi izaći. Stoga se često ugovara da ako većinski partner želi prodati svoj udjel, mora naći kupca i za druge udjele (tzv. tag-along pravo), odnosno da ako je kupac zainteresiran kupiti samo cijelo društvo, manjinski partner mora prodati svoje udjele pod istim uvjetima (tzv. drag-along pravo). Ako ne postoji neka vrsta dogovora, jedino preostaje relativno dug postupak likvidacije društva.

O poslovnim partnerstvima i najpogubnijoj vlasničkoj podjeli ‘fifty-fifty’  čitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera koji vas čeka na kioscima Tiska i iNovina.

Komentari