Aktualno
StoryEditor

POZOR! Pogledajte 10 najvećih promjena u povlačenju novca iz fondova EU

20. Veljača 2019.

Tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR), kojoj je na čelu Ana Fresl, izdala je svoj prvi godišnji magazin ‘PJR EDUCA EU fondovi i javna nabava‘. Ovim časopisom obraćaju se svim prijaviteljima i korisnicima EU fondova, institucijama koje upravljaju EU sustavom EU fondova, svim javnim naručiteljima i ponuditeljima u postupcima javnih nabava, kao i svim ostalim zainteresiranim stručnjacima i čitateljima.

Najbitnije je da ovaj časopis donosi 10 najvećih promjena u sufinanciranju projekata za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Najveća i najkontroverznija novost novih Uredbi je da će maksimalna stopa financiranja ESI fondovima za manje razvijene regije EU, kao što je Hrvatska, biti smanjena s 85 posto na 70 posto.

10 najvećih promjena za razdoblje 2021.– 2027.

1.1 11 -> 5 ciljeva U prethodnom razdoblju ciljevi su bili posloženi u 11 tematskih područja. U novom razdoblju svode se na 5 ciljeva ulaganja, kojima EU želi financirati viziju Europe koja je 1. pametna, 2. zelenija 3. bolje povezana, 4. više socijalna i 5. bliža građanima.

2.1 Novi fondovi Već uobičajenim fondovima za regionalni razvoj, socijalni fond, kohezijski te fond za pomor­stvo i ribarstvo dodaju se Fond za azil i migracije, Instrument za upravljanje granicama i vize i Fond za unutarnju sigurnost. Ovim promjenama EU odgovara na izazove u području sigurnosti, migracija, kriza i sl. Međutim, želi smanjiti rascjepkanost pravila i ujednačiti ih među fondovima koliko je god to moguće.

3.1 NRS Nacionalna razvojna strategija postaje iznimno bitan novi strateški dokument u svakoj zemlji članici koji će definirati srednjoročne i dugoročne prioritete za održiv razvoj i prosperitet države i društva, i to za razdoblje od 10 godina. Strategija će biti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz ESI fondova, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a koordinira razvoj NRS-a u RH.

4.1 5+2 Operativni programi u zemljama članicama bit će zamišljeni po modelu 5+2. To znači da se programira za razdoblje od pet godina, nakon čega će se raditi revizija postignuća, sukladno tome izmjene programa i rebalansi i onda nastavak financiranja u ostatku razdoblja do roka prihvatljivosti izdataka 2029. godine.

5.1 351 -> 330 milijarde eura Ukupna alokacija u ESI se smanjuje zbog izlaska Velike Britanije iz Unije, te se planira da će iznositi 351,8 milijarde eura za sve zemlje članice koji će biti dostupni kroz nekoliko različitih fondova zajedno.

6.1 8,8 milijarde eura za RH Iznos od 8,8 milijardi eura Hrvatskoj za razdoblje 2021-2028 može se gledati koo smanjenje od 5% u odnosu na prethodno razdoblje ako se gleda apsolutna alokacija (paritet cijena u 2018. Godini), no ako se gleda koliko je to novca po stanovniku, relativno smanjenje ne postoji, 0% je razlika ulaganja po stanovniku u periodu 2014-2020 i u 2021-2028.

7.1 5% fleksibilnosti Za svaki od prioriteta financiranja, država članica moći će jednostavno i samostalno upravlja­ti rebalansima među prioritetima u iznosu od 5%. Također, općenito 5% vrijednosti programa, zemlja članica moći će uložiti u novi program InvestEU kojim centralno upravlja EU i koji ima općenito manje zahtjevna pravila, poštujući ciljeve regionalne politike.

8.1 6% gradovi Nove uredbe predviđaju da zemlje članice 5% sredstava Fonda za regionalni razvoj planiraju za održivi urbani razoj. Uvodi se i međugradska inicijativa suradnje, a naglašavaju se inovacije.

9.1 85% - 70% Najveća i najkontroverznija novost novih Uredbi je da će maksimalna stopa financiranja ESI fondovima za manje razvijene regije EU, kao što je Hrvatska, biti smanjena s 85 posto na 70 posto. lzmjenom stope EU želi naglasiti izlazak iz krize te poticati korisnike da preuzmu više odgovornosti u oda­biru i provedbi svojih projekata jer trebaju sufinancirati više.

10.1 E-kohezija Svi podaci koji su nužni za praćenje napretka u provedni EU projekata, među ostalim, podaci o rezutatima i uspješnosti programa, morat će se dostavljati Europskoj komisiji elektroničkim putem svaka dva mjeseca, što znači da će se platforme ot-vorenih podataka ažurirati gotovo u stvarnom vremenu.

Voditeljica odjela marketinga te tvrtke i samog projekta Vlatka Matunec ističe da je ovaj časopis dobra namjera da se naporima PJR tima stručnjaka pomogne u uvećanju apsorpcije EU fondova u Hrvatskoj, te kvalitetnijoj i svrsishodnijoj provedbi postupaka javne nabave.

- U prvom dijelu časopisa obuhvaćeno je područje EU fondova. Hrvatska se nalazi u jednom zanimljivom trenutku kada su natječaji projekti iz razdoblja financiranja 2014-2020 u punom zamahu, a istodobno su počele aktivnosti izrade novih programa financiranja za razdoblje 2021-2027. To znači da će u ovoj i u sljedeće dvije godine Hrvatska imati dvostruki zadatak, time i dvostruki posao, povući što više sredstava iz trenutnih programa, a istodobno adekvatno pripremiti nove programe poštujući neka nova pravila EU. Upravo zbog toga PJR je odlučio pisati o pravilima novog razdoblja, programima Unije, apsorpcijskim kapacitetima Hrvatske i zemalja članica, pogreškama i savjetima u pisanju projekata – rekla je Matunec i dodala da se u časopisu piše i o državnim potporama i povratima sredstava, a za inspiraciju potencijalnim prijaviteljima istaknute su i neke istinite projektne priče.

Matunec je naglasila i da su postupci nabave velik dio života EU projekata, jer se većina troškova proračuna EU projekata svodi na nabavu odnosno kupnju radova, opreme i/ili usluga.

- Procjenjuje se da pogreške u postupcima nabava utječu na povrat čak 10-ak posto iznosa EU fondova kroz financijske korekcije. Javna nabava je obveznicima Zakona o javnoj nabavi izrazito važna tema jer omogućuje rad institucija i pretpostavka je razvojnih projekata. Ponuditeljima je javna nabava bitan izvor prihoda, kako u EU javna nabava nosi preko 14% BDP-a, što ju čini dominantno važnom temom i u javnom sektoru i u gospodarstvu – rekla je Matunec.

U drugom dijelu časopisa riječ je o različitim aspektima izazova provođenja postupaka javne nabave, planovima nabave, strategiji javne nabave, uvjetima u zelenoj javnoj nabavi, primjerima prakse sudova i OLAF-a. Također piše se i o pogreškama koje ponuditelji rade te o nepravilnostima općenito u postupcima nabava i pravnoj zaštiti.

Ako želite  svoj besplatni primjerak magazina javite se na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. s podacima za slanje.

20. travanj 2024 07:20