27. svibanj 2016.

Razboli li se radnik stariji od 65 godina, sav teret pada na poslodavca

Najavljena je skorašnja izmjena mirovinskog zakonodavstva kako bi se produljio radni vijek sa sadašnjih 65 na 67 godina. Prema važećem Zakonu o radu radniku koji navrši 65 godina radni odnos prestaje po sili zakona, osim ako se poslodavac i radnik drukčije dogovore. Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti da radnik nastavi raditi i nakon navršene dobi od 65 godina i nema propisanog ograničenja koliko to može trajati. U nekim posebnim propisima kojima se uređuju prava radnika u javnom sektoru propisan je kasniji prestanak radnog odnosa po sili zakona tako da radnici rade dulje od navršenih 65 godina (npr. suci, sveučilišni profesori, nastavnici i učitelji i dr.). Čak se i radnici koji su pravo na starosnu mirovinu ostvarili prema općim mirovinskim propisima, neovisno o životnoj dobi, mogu ponovno zaposliti, najviše do polovine punoga radnog vremena. Za zaposlenog radnika starijeg od 65 godina poslodavac plaća sve doprinose.

Visina naknade

Dakle, i prije najavljenih izmjena mirovinskog zakonodavstva ima primjera radnog odnosa s radnikom starijim od 65 godina. Iako se to želi poticati, poslodavci koji pristanu zadržati u radnom odnosu radnika starijeg od 65 godina izlažu se riziku povećanih troškova u odnosu na troškove ostalih radnika ako se radnik stariji od 65 godina razboli. Za razliku od drugih radnika kojima naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti sredstva poslodavca, a od 43. kalendarskog dana isplaćuje se na teret HZZO-o, radnik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već za cijelo razdoblje bolovanja ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Nije propisana iznimka čak ni za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnim oboljenjem. I tada radnik za cijelo razdoblje bolovanja ostvaruje pravo na naknadu plaće isključivo na teret poslodavca. Započne li bolovanje u trenutku kad je mlađi od 65 godina, a tijekom korištenja pravom na naknadu plaće na teret HZZO-a navrši starosnu dob od 65 godina, prestaje mu pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a i počevši od 65. rođendana naknada tereti poslodavca. Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada plaće za bolovanje ne može iznositi manje od 70% prosječne plaće koju je radnik ostvario u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je započeto bolovanje. Kad se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a, primjenjuje se ograničenje prema kojem naknada iznosi najviše 4257,28 kn na mjesec. Visina naknade plaće koju poslodavac isplaćuje na svoj teret može u autonomnim izvorima radnog prava biti uređena povoljnije od Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu najčešće se visina naknade uređuje povoljnije prema dvije osnove: određuje se od prosječne plaće koju je radnik ostvarivao u kraćem razdoblju (npr. zadnja tri mjeseca, zadnji mjesec) i/ili se na prosječnu plaću ostvarenu u nekom razdoblju (kao osnovicu od koje se određuje visina naknade) radi određivanja svote naknade plaće primjenjuje veći postotak (npr. 85% ili 90%). Radnik koji je navršio 65 godina za cijelo razdoblje bolovanja ima pravo na naknadu plaće u visini koja je izvorima radnog prava određena kao naknada za bolovanje na teret poslodavca. Npr. ako se prema kolektivnom ugovoru naknada plaće za bolovanje na teret poslodavca određuje npr. u visini 85% ili 90% prosječne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije odlaska na bolovanje, radnik tijekom cijelog razdoblja bolovanja ima pravo na taj povoljniji iznos naknade plaće.

Zakonske izmjene

Naknada plaće koju poslodavac isplaćuje radniku na svoj teret u poreznom je smislu izjednačena s plaćom, podliježe obračunu i uplati doprinosa iz plaće, doprinosa na plaću te poreza na dohodak i možebitnog prireza. U obrascu JOPPD koji poslodavac dostavlja Poreznoj upravi ta se naknada iskazuje kao oporezivi primitak, uz navođenje podataka o neodrađenim satima rada. S obzirom na to da se najavljuju skore izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju s ciljem ozakonjivanja dulje životne dobi kao uvjeta ostvarivanja prava na mirovinu, zakonodavac bi trebao voditi računa o horizontalnom usklađivanju toga propisa sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Sada kad država samo potiče dulji ostanak u svijetu rada, poslodavac preuzima rizik možebitnog tereta naknade plaće za bolovanje radnika starijeg od 65 godina, iako i za toga radnika plaća sve doprinose. Paralelno s uvođenjem obveze rada do životne dobi od 67 godina nužno je i zdravstvene propise uskladiti s tim pravilima.