Bez obzira na to je li riječ o kontinentalnome modelu korporativnog upravljanja, za koji je karakteristična dvojna (dvorazinska) upravljačka struktura (nadzorni odbor i uprava), ili o angloameričkome modelu korporativnog upravljanja, u kojemu se skupna uloga uprave i nadzornog odbora integrira u jedinstveni odbor direktora (engl. board of directors) s izvršnim i neizvršnim direktorima, revizijski odbor jedan je od specijaliziranih pododbora (komisija, radnih tijela) kojemu se dodjeljuju odgovarajuće aktivnosti praćenja i nadziranja.
U dvorazinskome modelu korporativnog upravljanja revizijski odbor specijalizirani je pododbor nadzornog odbora, a u jednorazinskome je specijalizirani pododbor na koji se prenose neke aktivnosti praćenja i nadziranja koje pomažu neizvršnim direktorima u odboru direktora. Primarne funkcije (aktivnosti) revizijskog odbora najčešće se povezuju s praćenjem i nadgledanjem u područjima postojanja i operativne učinkovitosti internih kontrola, adekvatnosti procesa upravljanja rizicima, pouzdanosti financijskog izvještavanja, primjene zakonskih propisa i regulative te s relevantnim područjima i pitanjima povezanima s procesom eksterne i interne revizije.U Hrvatskoj, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, nadzorni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora nad njihovom provedbom. Pri tome komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora te su ga dužne redovito izvještavati o svojem radu. Nadzorni odbor, prema odredbama navedenoga zakona, nadzire vođenje poslova društva. Uz to, može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i drugo. U tu svrhu odbor se može koristiti pojedinim svojim članovima ili stručnjacima. Zakonske odredbe primjenjuju se odgovarajuće na imenovanje komisija upravnog odbora i njihove ovlasti, odnosno u jednorazinskome modelu korporativnog upravljanja koji uz dvorazinski model postoji kao mogućnost u Hrvatskoj. Jedna od komisija na koje se referira Zakon o trgovačkim društvima može biti upravo revizijski odbor.
Tko čini odbor Obveza osnivanja i djelovanja revizijskog odbora u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o reviziji, i to za trgovačka društva od javnog interesa. Utvrđeno je da se revizijski odbor sastoji od članova nadzornog odbora i članova koje imenuje nadzorni odbor. Prema tome, članovi revizijskog odbora članovi su imenovani iz sastava nadzornog odbora kojima su bliski zadaci i uloge revizijskog odbora, kao i oni koje nadzorni odbor imenuje za članove revizijskog odbora. Najmanje jedan član revizijskog odbora mora poznavati područje računovodstva i/ili revizije, što se mora dokazati formalnim kvalifikacijama, radnim iskustvom i referencijama. Budući da se prema aktualnim prijedlozima izmjena relevantnih smjernica EU u tom području planira uvođenje odgovarajućih oblika nadzora kvalitete rada revizijskih odbora u državi članici, posebno je važno imenovanje kompetentnih članova revizijskog odbora koji moraju imati odgovarajuće znanje i kvalifikacije iz područja računovodstva, revizije financijskih izvještaja i interne revizije. Revizijski odbor mora biti sastavljen od neovisnih i neizvršnih članova (odvojenih od operativnog poslovanja), odnosno osoba koje u društvu nemaju nikakvih izvršnih i operativnih ovlasti. U kontekstu praćenja postupka financijskog izvještavanja revizijski odbor treba utvrditi sastavlja li društvo sve propisane financijske izvještaje i jesu li oni sastavljeni u skladu s prihvaćenom računovodstvenom politikom društva, relevantnim računovodstvenim standardima te zakonskim propisima. U ostvarivanju te aktivnosti taj će odbor steći uvid u relevantnu dokumentaciju i odluke tijela društva, financijske izvještaje te komunicirati s upravom društva koja snosi odgovornost za financijske izvještaje i prihvaćanje računovodstvene politike društva, uključujući suradnju s drugim nadležnim službama društva iz toga djelokruga.
Što nadgleda Pouzdanost financijskog izvještavanja u korelaciji je s učinkovitošću sustava interne kontrole, interne revizije te sustava upravljanja rizicima. Zbog toga, ali i mnogih drugih ciljeva koji se ostvaruju postojanjem i funkcioniranje internih kontrola, interne revizije te procesom upravljanja rizicima, revizijski odbor ima brojne zadatke u sklopu te nadležnosti. U njihovu ostvarivanju revizijski odbor tražit će i razmatrati izvještaje i nalaze interne revizije koji se odnose na djelovanje internih kontrola u određenim područjima poslovanja društva, zatim očitovanja i izvještaja uprave o aktivnostima unutar cjelokupnog sustava upravljanja rizicima u društvu kako bi se uvjerio u to da su primijenjene odgovarajuće strategije i postupci upravljanja rizicima, osobito onima koji ugrožavaju ostvarivanje ciljeva društva. Posebnu pozornost u toj skupini nadležnosti i odgovornosti revizijski odbor treba posvetiti praćenju razine prihvaćanja (dakako, uprave) mjera i aktivnosti usmjerenih prema poboljšanju sustava internih kontrola i upravljanja rizicima te razmatranju načina provedbe tih mjera u praksi. Nadgledanje provedbe revizije financijskih izvještaja također je jedna od Zakonom o reviziji utvrđenih aktivnosti revizijskog odbora. Pri tome se podrazumijeva neovisnost, objektivnost i samostalnost u radu revizorskog društva od utjecaja bilo kojega tijela društva klijenta, uključujući, naravno, revizijskog odbora. Riječ je, zapravo, o obvezi nadgledanja u pravom smislu te riječi, odnosno uspostavi suradnje imenovanog revizora društva i revizijskog odbora, i to u smislu npr. obavještavanja revizijskog odbora o problemima i teškoćama u obavljanju revizije financijskih izvještaja, o nesuradnji i razilaženju revizora i uprave te svim drugim okolnostima koje mogu utjecati na neostvarivanje ciljeva revizije financijskih izvještaja. U takvim situacijama nakon kritičkog razmatranja takvih informacija i argumenata revizijski odbor treba zatražiti očitovanje uprave i drugih nadležnih službi društva te tražiti provedbu pojedinih mjera.
Revizija revizora Revizijski odbor treba pratiti neovisnost revizora i njegovo moguće angažiranje na dodatnim poslovima. Naime, Zakonom o reviziji utvrđena je zabrana obavljanja revizije kod pojedine pravne osobe. Da bi se postigla neovisnost i nepristranost revizora, člankom 22. utvrđeno je da revizorsko društvo i samostalni revizor ne smiju obavljati reviziju kod pravne osobe u kojoj su vlasnik udjela ili dionica, koja je vlasnik udjela ili dionica revizijskog društva, u kojoj su sudjelovali u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja za godinu za koju se obavlja revizija, s kojom su povezani tako da bi mogla postojati dvojba o neovisnosti i nepristranosti revizije, ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njihovu nepristranost. Jesu li ispunjeni ti uvjeti i pretpostavke, revizijski odbor pratit će prikupljanjem odgovarajućih izjava od revizora, ali i traženjem određenih informacija od uprave društva. Uz to, na jednak način, ponajprije prikupljanjem informacija i očitovanja od revizora i uprave društva, revizijski odbor treba se uvjeriti u to da obavljanje usluga s područja financija i računovodstva, poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza te sudskog vještačenja isključuje mogućnost obavljanja usluga revizije u društvu za istu poslovnu godinu. Dakle, uslugu revizije financijskih izvještaja društva u nekoj poslovnoj godini može obavljati revizor koji nije bio angažiran u toj istoj godini u obavljanju dodatnih djelatnosti uz revizorske usluge, što je utvrđeno člankom 11. Zakona o reviziji.U nadležnosti i odgovornosti revizijskog odbora koje su utvrđene Zakonom o reviziji ubraja se davanje preporuke skupštini za imenovanje revizora. Istodobno je Zakonom o trgovačkim društvima utvrđeno da nadzorni odbor predlaže skupštini imenovanje revizora. Međutim, budući da je Zakonom o reviziji ta nadležnost u domeni revizijskog odbora, u trgovačkim društvima u kojima je osnovan revizijski odbor u pripremi glavne skupštine nadzorni odbor treba objaviti prijedlog o imenovanju revizora kojega je prethodno utvrdio revizijski odbor.
Odnos s funkcijom interne revizije Revizijski odbor treba raspravljati o planovima i godišnjem izvještaju interne revizije te važnim pitanjima iz tog područja. U zakonskim propisima koji se odnose, primjerice, na kreditne institucije dodatno su uređena ta pitanja. Naime, prema Zakonu o kreditnim institucijama uprava kreditne institucije, uz prethodno mišljenje revizijskog odbora i suglasnost nadzornog odbora, prihvaća godišnji plan rada interne revizije. Uz to, interna revizija sastavlja izvještaj o svakoj obavljenoj reviziji u skladu s utvrđenim operativnim planovima rada interne revizije. Izvještaje se dostavlja revizorskom odboru, članu uprave odgovornom za područja koja su bila predmet revizije i odgovornim osobama organizacijskog dijela kreditne institucije u čijoj su nadležnosti područja poslovanja koja su bila predmet revizije. Napokon, interna revizija dužna je izvještaje o radu interne revizije dostaviti tromjesečno upravi i revizorskom odboru, polugodišnje nadzornom odboru kreditne institucije te godišnje Hrvatskoj narodnoj banci. Slična rješenja postoje i u društvima koja nisu kreditne institucije. Također je propisano da samostalni revizor ili revizorsko društvo mora revizijski odbor izvještavati o ključnim pitanjima koja proizlaze iz revizije, posebno o velikim slabostima unutarnje kontrole povezanima s financijskim izvještavanjem. Dakle, u trgovačkim društvima u kojima postoji revizijski odbor imenovani revizor tog društva mora u obliku izvještaja ili posebnog pisma upućenog revizorskom odboru, a prema prethodnom dogovoru i u obliku moguće usmene prezentacije, obavijestiti revizijski odbor o velikim slabostima, nedostacima i nepravilnostima unutarnje kontrole povezanima s financijskim izvještavanjem.