Iako modna slovi kao jedna od najkonkurentnijih, pa tako i najneprobojnijih industrija (valja uložiti izvanzemaljski trud i imati besprijekorno jasnu viziju prije lansiranja brenda), Virgil Abloh s priličnom je lakoćom svijetu, a najviše američkom tržištu, uspio predstaviti svoj novi modni brend Off-White.
Strani mediji s oduševljenjem su prenijeli vijest o tome kako je kreativni direktor Kanye Westa izbacio liniju koja je, kako pišu, najbolji odraz novoga, digitalnog doba. Estetika Ablohova brenda počiva na novom konzumerizmu, životu u proširenoj stvarnosti, a dizajn uglavnom osnovnih odjevnih predmeta kombinira minimalizam i odvažnu grafiku, visoku i uličnu modu. Kako je najavljeno, modna linija tek je početak jer se Abloh planira ubaciti i u tržište dizajna interijera, odnosno dizajn namještaja i kućanskih potrepština. Osim što je vlasniku za lansiranje modne marke pomoglo to što stoji iza biznisa umjetnika, samoprozvanog boga i supruga Kim Kardashian Kanyea Westa, ne valja zanemariti ni pametno brendiranje. Abloh, naime, ne propušta naglasiti da je Off-White marka novog doba, brend koji u punini odražava suvremeni životni stil internetske generacije. Kako je izjavio, Instagram je brži od Voguea, a modni brendovi, žele li biti uspješni, moraju potpuno prilagoditi svoju strategiju zakonitostima digitalnih medija.
Više od mode
S njim se slaže ekipa iz Stylus Fashiona (nove agencije koja modnim brendovima pruža usluge analize i istraživanja tržišta), uvjerena da se modni brendovi, bez obzira na to je li riječ o luksuznim markama ili otkvačenim vizionarima koji love mlađu generaciju, moraju prilagoditi digitalnim trendovima i inkorporirati ih u strategiju brenda, i to na duge staze. Prema njezinu mišljenju, šest će trendova ovako ili onako utjecati na budućnost i dobit modnih brendova te cijele modne industrije. Budući da je moda oduvijek bila odraz društvene okoline, preporučuju i tvrtkama, bez obzira na to iz kojeg sektora dolaze, da proučavaju studije slučaja uspješnih modnih tvrtki jer će tako naučiti svašta o svojim potrošačima, ne samo njihov modni ukus nego i poglede prema svijetu, životu, načinu na koji donose odluke o kupnji, kako žele da ih doživljava okolina, kako grade imidž, koliko u njega ulažu i koliko su im njihovi brendovi važni u životu. Za početak Stylus Fashion otkriva da je takozvano beta ili testno razmišljanje postalo dijelom njihove svakodnevice. Drugim riječima, skloni su isprobati nešto prije nego što odluče o kupnji ili čak o tome kako će živjeti. Primjera radi, 43 posto predstavnika milenijske generacije podupire i beta-testiranje braka prema kojemu parovi potpisuju dvogodišnji ugovor nalik na bračni, ali koji se raskida ako se partneri u nekoj fazi raziđu ili procijene da srce ipak nisu spremni pokloniti partneru dok ih smrt ne rastavi. Ako već milenijci tako promišljaju život, jasno je da mogućnost testiranja preferiraju i u odabiru brendova. Modna industrija, a i tvrtke iz drugih sektora, u svrhu stvaranja vjerne skupine kupaca trebala bi razmisliti i o takvim prodajnim, odnosno testnim modelima.
Jedan zadatak, jedna funkcija
‘Keep it simple‘ sljedeći je trend ili, bolje rečeno, savjet koji spomenuta agencija nudi klijentima. U svijetu koji je složen generacija Z i poznati milenijci žude za jednostavnošću, pogotovo u virtualnom svijetu koji tako nezasitno konzumiraju. U tom je smislu najlakše pojednostavniti alate kojima se koriste, konkretno aplikacije ili internetske stranice, koje moraju biti jednostavne za ‘usvajanje’ i snalaženje. O tome kako je jednostavno postati hit, najbolje svjedoči uspjeh aplikacija Snapchat (poruke se odmah brišu nakon primitka), Push for Pizza (pritiskom na jedan gumb naručite kućnu dostavu) te Yo (korisnici jedan drugomu šalju poruku ‘Yo’, i to je, zapravo, sva mudrost), nedavno procijenjena na nevjerojatnih deset milijuna dolara. Aplikacije s jednom funkcijom, jednim zadatkom koji se izvršava brzo i s lakoćom, osvježenje su u moru sadržaja koje nude tradicionalne medijske tvrtke. Nadalje, potrošači od modnih tvrtki ne očekuju da ih prate na putu kroz digitalni svijet, nego da im na osnovi prikupljenih podataka povećavaju zadovoljstvo i nude iskustvo, na neki im se način pridruže u putovanju kroz internetsko bespuće umjesto da plasiraju klasične oglase prema njihovoj digitalnoj lokaciji.
Osjetljivi barometar
Taj su trend nazvali ‘lifestyle integration’, a ‘beyond wearables’ (ili ‘više od nosive tehnologije’) odnosi se na integraciju mode i nosive tehnologije. Iako nosiva tehnologija još nije ‘mainstream’ (iz praktičnih je razloga odjeću s integriranom tehnologijom, senzorima i sličnim čudesima teže oprati i sušiti), predviđaju da će mlađi naraštaji dizajnera u suradnji s inženjerima koji poboljšavaju tehnologiju doskočiti svim problemima i uskoro inovirati cijelu industriju. Kad je o inovacijama riječ, očekuje se i procvat koncepta 3D ispisa koji će također utjecati na modnu industriju, novih materijala koji počivaju na konceptima biotehnologije i daljnji prodor postulata održivoga, zelenog načina življenja. I, na kraju, trend sezonske neutralnosti odgovor je na globalizaciju tržišta i potrebu (modnih) tvrtki da udovolje potrošačima koji u isto vrijeme žele sandale ili gumene čizme. Brendovi poput Burberryja ili Dolce&Gabbane razbili su tradicionalne sezonske cikluse kako bi svoje proizvode mogli u svako vrijeme ponuditi potrošačima bez obzira na to iz kojeg dijela svijeta dolaze. Taj zanimljivi koncept, motiviran prije svega potrebom za povećavanjem prodaje, mijenja unutrašnjost ormara svakoga prosječnog kupca, nosi se, kombinira se sve, bez obzira na godišnja doba. S obzirom na to da je modna industrija najosjetljivija na promjene životnog stila potrošača, okolinu ili okolnosti, bit će zanimljivo gledati koji će se od spomenutih trendova najviše primiti za modno tržište i sva druga.