Aktualno Preporučeno Znanja

Snježana Prijić Samaržija: Znanstvenici ne smiju zatvarati oči pred korupcijom sustava 

Avatar
Autor Lider

Piše: prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci 

Nova agenda za europska sveučilišta polazi od zahtjeva za javnu i odgovornu znanost. Ona se referira na nužnost snažnijeg povezivanja sa zajednicom, doprinosa dobrobiti građana, kreiranja socijalnih inovacija i inovativnih ekosustava koji pridonose javnom dobru

Nepovjerenje u institucije raste. Mnogo je uzroka toga, ali svi se na kraju svode na to da građani ne prepoznaju javnu dobrobit u radu institucija. Subjektivna percepcija građana možda i ne odgovara stvarnoj objektivnoj snazi i doprinosu, ali posve je pogrešno ignorirati građane s opravdanjem da, iz bilo kojeg razloga, ne vide dobro koje institucije rade. Institucije ne smiju biti hladna sila iznad građana i zatvarati se u elitističke kule bjelokosne i razvijati obrambene mehanizme opravdavanja i medijske propagande. Otvorena kritika ili pak apatično odvraćanje od svega što ima veze sa sustavom i institucijama, pa i sve veći antiintelektualizam i ‘istine’ neznanja, alarmiraju institucije da ponovno promisle o svojoj ulozi i doprinosu javnom dobru. Dakako, to se odnosi i na sveučilišta.

Otvorena znanost
Na konferenciji Međunarodnoga znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci o javnoj i društveno odgovornoj znanosti sudjelovali su Ivan Đikić, Dražen Prelec, Vedran Mimica, Igor Mezić, Nenad Miščević i Igor Žutić
Nasuprot tradicionalnom razumijevanju znanosti i sveučilišta kao prostora djelovanja elita nova agenda za europska sveučilišta polazi od zahtjeva za javnu i odgovornu znanost. Ona se referira na nužnost snažnijeg povezivanja sa zajednicom, doprinosa dobrobiti građana, kreiranja socijalnih inovacija i inovativnih ekosustava koji pridonose javnom dobru. Otvorena znanost, interkulturna edukacija i multidisciplinarna suradnja postaju imperativ suvremenih sveučilišta. Internacionalne europske mreže zamjenjuju izolirane i rascjepkane znanstvene institucije. Od sveučilišta kao jezgre znanstvenih istraživanja očekuje se poticanje progresivnih javnih rasprava i promicanje vrijednosti informiranosti i obrazovanosti te znanstvenog pristupa odlučivanju na svim razinama.

Zbog svega toga na Sveučilištu u Rijeci organizirali smo već treću konferenciju Međunarodnoga znanstvenog savjeta, čiji su članovi naši ugledni znanstvenici i umjetnici s iznimnim karijerama na vrhunskim međunarodnim sveučilištima, od američkog MIT-a ili Sveučilišta Santa Barbara do njemačkog Goethe-Instituta. U raspravi su sudjelovali Ivan Đikić, Dražen Prelec, Vedran Mimica, Igor Mezić, Nenad Miščević i Igor Žutić. Tema je bila ‘Što danas znači javno i društveno odgovorna znanost?’. Je li to znanost koja postiže iznimne rezultate potičući talente, kulturu izvrsnosti i intrinzično motivirano istraživanje? Ili pak znanost koja rješava probleme građana? Govorimo li o znanosti koja proširuje prostore slobode, jednakosti i poštovanja ljudskih prava?

Snježana Prijić Samaržija

Ključna misao sudionika konferencije bila je otvorenost. Samo otvorena sveučilišta mogu biti javno odgovorna. Otvorenost znači otvarati rasprave, ali i ostajati otvoren prema promjeni koja se temelji na kritici. Nijedan marketing ne može u javnoj percepciji dugoročno zamijeniti supstanciju, poručili su znanstvenici. Pogubno je za institucije da se boje kritičkog mišljenja, unutarnjeg i vanjskog, da ga kažnjavaju ili doživljavaju kao prijetnju. Nema veće prijetnje od izolacije jer ona dugoročno neutralizira mogućnost korekcija.

Druga ključna poruka jest potpora mladim istraživačima ili, preciznije, zapošljavanje i napredovanje prema zaslugama. Javno odgovorna znanost jest ona koja je dobra, koja ispunjava svoj temeljni cilj otklanjanja neizvjesnosti i straha od nepoznatog u korist poboljšanja kvalitete života i rada. Institucijska kultura senioriteta najčešće se pokazuje suprotnom istinskom traganju za istinom, provokacijom, alternativnim projektima i inovacijama koje mogu iznijeti samo progresivni znanstvenici.

Kakva mora biti uloga znanstvenika

Uloga iskusnih znanstvenika, međutim, mora biti hrabar javni angažman u korist općeg dobra. Znanstvenici trebaju osobnim primjerom osnaživati povjerenje u snagu stručnosti i znanosti. U vremenima krize prosvijećenosti i društvene radikalizacije, koja umjesto razuma mobilizira afekte, znanstvenici ne smiju svoju odgovornost podčinjavati strahu ili znanosti izvanjskim osobnim i političkim interesima. Znanstvenici ne smiju (ako uopće itko smije) zatvarati oči pred korupcijom sustava ili otklanjati javni angažman.

Sve nas na Sveučilištu u Rijeci ohrabruje što su ugledni znanstvenici u nama prepoznali neku novu snagu institucijske odgovornosti i istinsku posvećenost vrijednostima javnog dobra. 

Komentari