Da diploma nije kraj priče, a sve češće nije ni početak one poslovne, dojam je koji se stječe iz Liderovog posebnog priloga Tržište rada i obrazovanja. Obrazovanje, naime, ne bi smjelo prestati sa završetkom formalnog visokog obrazovanja, a i mnogi današnji studenti koji priliku traže, među ostalim, i u startup-inkubatorima po veleučilištima i učilištima, dokazuju kako uspješni poslovni pothvati nisu rezervirani samo za one s diplomom u džepu.
Kroz sadržaj na 22 stranice tog priloga objašnjava se, među ostalim, kako bi
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije trebala napokon uskladiti i kvote na željenim fakultetima i potrebama tržišta rada. Dojam je stručnjaka da takva strategija ima smisla čak i bez definirane Strategije gospodarskog razvoja. Trebala bi utjecati i na financiranje visokog obrazovanja.
Hrvatska je među zemljama Europske unije koje najmanje izdvajaju za obrazovanje i znanstveno istraživanje, samo 0,7 posto BDP-a. Istodobno, školarine koje plaćaju hrvatski studenti među najvećima su u EU. U posebnom prilogu Tržište rada i obrazovanja tumači se zato kakva su i inozemna iskustva u financiranju visokog obrazovanja. Učilišta i veleučilišta dobila su priliku predstaviti svoje studijske programe, a naglašava se i jačanje veza između gospodarstva i obrazovanja. Napokon se razbuktalo poticanje znanstvenoistraživačkog potencijala za razvoj, a jak vjetar u leđa novim partnerstvima daju fondovi EU.
U Liderovom prilogu prikazano je, među ostalim, i kako na tržnicama poslova SSS bolje prolazi od VSS-a te da su u startup-inkubatorima najpoduzetniji bududući inženjeri i informatičari. Dr. Boris Nemšić, član Nadzornog odbora Delta Partnersa Dubai i član Savjeta Veleučilišta Vern‘, u svojoj je kolumni upozorio kako je opasnost da provokativna teza da ‘propali studenti osnivaju tvrtke, a diplomirani postaju javni službenici’ stvarnost koja prijeti više nego ikada.