Aktualno Preporučeno Preporuka urednika Znanja

SWOT analiza Hrvatske: Sukob između ‘mentaliteta krda’ i kvalitetnog korporativnog upravljanja

Munjiza
Dragan Munjiza

U prošlom mjesecu se u Lideru moglo pročitati pet članaka uspješnih hrvatskih poduzetnika i ‘opinion makera’ koji upućuju na trenutačno stanje hrvatskoga gospodarstva, odnosno poduzetništva (pažljivijeg čitatelja ti su članci mogli također potaknuti na razmišljanje).

Kolega, gost komentator Boris Vukić jasno je i smisleno obrazložio svoje uvjerenje da u Hrvatskoj, a vjerojatno i okolnim zemljama, nema (kvalitetnih) profesionalnih menadžera, što implicira da poslodavci, bio to javni sektor ili osnivači tvrtki koji polako prepuštaju posao drugoj generaciji, imaju velik problem (menadžerski: izazov), i kratkoročni i dugoročni.

Većina loših scenarija događa(la) se upravo zbog manjka retrospektive, nerealno postavljenih ciljeva i nerazumijevanja okružja. U psihologiji takvo ponašanje često završava ‘efektom kockara’ koji manji gubitak pokušava nadoknaditi još većim ulogom pa na kraju izgubi sve

Kolega kolumnist Boris Teški uvjeren je da Hrvatska nije spremna za sljedeću krizu i upozorava na potencijalne mine (osim neke buduće svjetski loše konjunkture i budućeg Brexita) specifične za naše gospodarstvo: iseljavanje i loš omjer zasposlenih u produktivnom sektoru u odnosu na ukupnu populaciju koja se smanjuje, nastavak krize u Agrokoru, učinak manjka subvencija za sektore brodogradnje i poljoprivrede.

Ekonomist i poduzetnik Vuk Vuković upozorava pak na nepredvidljivost kriza (koje naziva crnim labudovima), bilo svjetskih bilo lokalnih, koje su u srži kapitalizma, kao i na ‘mentalitet krda’, imanentan većini profesionalaca.

Politička kolumnistica Višnja Starešina govori o problemu pojačavanja migrantske krize i sugerira da je ona planirana te da će postati golem sigurnosni problem za Hrvatsku (a posljedično i gospodarstveni, prije svega u turističkom sektoru).

Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović provlači tezu o hrvatskom ‘ortačkom kapitalizmu’ u kojem nema ni potpuno nevinih ni potpuno krivih, dakle više-manje cijelo društvo prešutno podupire sadašnji način funkcioniranja gospodarstva.

Ako kompiliramo teze i zaključke svih pet članaka, možemo izraditi kratku SWOT analizu sadašnjeg trenutka u Hrvatskoj koju donosimo u posebnom okviru.

Slabosti i prijetnje

  • loša demografska slika
  • loš omjer produktivnih zaposlenih i ukupnog stanovništva
  • nepostojanje kvalitetnoga korporativnog upravljanja u većini poslovnih subjekata
  • neprekinuti ‘mentalitet krda’ većine upravljača
  • prihvaćanje prosječnosti i nespremnost za osobni doprinos i rizik
  • eskalacija migrantske krize
  • Brexit kao okidač za krizu u EU
  • ponavljanje svjetske gospodarske krize, geopolitički sukob najvećih svjetskih aktera
  • iseljavanje mladih, sve veći nedostatak radne snage i transformacijskih menadžera
  • nedovoljno učinkovita transformacija brodogradnje i poljoprivrede, Petrokemije i Agrokora s multiplikacijskim učincima na lokalne sredine i pripadajuće sektore

Snage i prilike

  • proračunski suficit (dijelom proizročen i povećanim priljevom doznaka iz EU)
  • smanjenje PDV-a za poljoprivredne i prehrambene proizvode, daljnje rasterećivanje poduzetnika
  • daljnji umjereni rast potrošnje stanovništa
  • uspješan nastavak transformacije velikih sustava (Agrokor, Uljanik, Petrokemija…)usredotočivanje na ljudske resurse i
  • korporativno upravljanje na svim razinama, uključivanje studenata i umirovljenika na tržište rada, postavljanje najkvalitetnijih na
  • odgovorna mjesta u gospodarstvu i važnim tvrtkama
  • kvalitetno prenošenje upravljanja privatnim tvrtkama na drugu generaciju
  • ulaganje u razvoj i posebice izvoz
  • razbijanje ‘socijalističkoga’ mentaliteta prosječnosti

Već i to što se svakodnevno raspravlja o svim temama naznačenima u ovoj SWOT analizi pokazuje da se na gotovo svim razinama društva događa kreativni sukob, diskutira se o mogućim poboljšanjima funkcioniranja društva i ekonomije. Ako preferiramo pesimističan scenarij koji bi značio da će se sve prijetnje ostvariti, a slabosti zadržati, tada našem društvu nema pomoći i oni koji su ga napustili dobro su odradili svoju SWOT analizu.

Ako smo pak (umjereni) optimisti i prihvatimo da kao ‘crni labudovi’ ne vidimo da smo dio ‘mentaliteta krda’ koje je trenutačno bombardirano svim vrstama strahova i praktičnih neusklađenosti, nemamo što izgubiti: moguće je i u uvjetima ograničenih resursa i znanja, u neizvjesnim svjetskim konjunkturama strpljivo činiti male pomake na svim područjima gospodarstva i, najvažnije, realno sagledavati svoje mogućnosti i sadašnji trenutak (SWOT) te ciljeve koji se mogu postići. Većina loših scenarija događa(la) se upravo zbog manjka retrospektive, nerealno postavljenih ciljeva i nerazumijevanja okružja. U psihologiji takvo ponašanje često završava ‘efektom kockara’ koji manji gubitak pokušava nadoknaditi još većim ulogom pa na kraju izgubi sve.

Komentari