29. ožujak 2016.

Tvrtka za deset kuna ne može raspolagati cijelom dobiti

lider.media
lider.media

Odluku o tome je li bolje poslovati kao obrt, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ili društvo s ograničenom odgovornošću ne bi trebalo temeljiti samo na troškovima osnivanja i potrebnom kapitalu. Treba proučiti sve njihove nedostatke i prednosti

Jedna od prvih dvojbi pri pokretanju vlastitog posla javlja se već u odabiru organizacijskog oblika. Obrt, jednostavni d.o.o. ili d.o.o., što odabrati? Odabir organizacijskog oblika ne bi se trebao temeljiti samo na troškovima osnivanja i potrebnom kapitalu, treba proučiti nedostatke i prednosti svakog organizacijskog oblika, troškove osnivanja, koji organizacijski oblik najbolje odgovara poslovnim planovima, potrebe za inicijalna ulaganja i kapital, porezne aspekte i troškove poslovanja pojedinog organizacijskog oblika te izlaznu strategiju.

Ograničenja za obrte

Obrt je svakako najjednostavniji oblik za registraciju. Registrira se najbrže, troškovi osnivanja petstotinjak su kuna, ali ograničenje je odgovarajuća stručna sprema koja je, za razliku od osnivanja trgovačkog društva, preduvjet da bi se obrt mogao osnovati. Osim toga ograničavajući je faktor to što obrt ne može postojati bez zaposlenih. Osnivač obrta automatski počinje plaćati doprinose od oko 1900 kuna na mjesec. Obrt za razliku od trgovačkih društava omogućava jednostavnije vođenje poslovnih knjiga (jednostavno knjigovodstvo) u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, sve do ostvarivanja primitaka od 3,000.000 kuna ili drugih propisanih prisilnih uvjeta za prelazak oporezivanja u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Vođenje jednostavnoga knjigovodstva može olakšati pokretanje posla jer su u pravilu niži troškovi računovodstva te se u primitke računaju isključivo naplaćeni računi, a u izdatke isključivo plaćeni troškovi, pa će dobit obrta ovisiti o likvidnosti. Što je veća likvidnost obrta, to je veća njegova dobit. Međutim, to može stvoriti lažnu sliku o uspješnosti obrta. Naime, naplati li on tijekom godine 100.000 kuna, a do kraja godine obrtnik ne plati sve troškove, već dio plaćanja troškova prenese u sljedeću godinu, obrt će iskazati pozitivno poslovanje bez obzira na to što stvarni troškovi možda premašuju rashode. Zato je pri kompleksnijem poslovanju u obrtu nužno voditi niz pomoćnih evidencija kao što su stanje kupaca i dobavljača, praćenje kretanja robe i sl. Budući da je obrt vezan uz fizičku osobu, dobit obrta smatra se dohotkom i oporezuje se porezom na dohodak, progresivno prema različitim stopama, od 12 posto do 40 posto uvećano za prirez, uz iskorištavanje osobnih olakšica kao kod plaće.

Kad se u obzir uzmu doprinosi koje obrtnik mora plaćati i progresivne porezne stope, porezno opterećenje obrta zna biti mnogo veće nego za trgovačka društva čim se ostvari ‘znatnija dobit‘. Najveći je nedostatak obrta što obrtnik, osim propisanih izuzeća, odgovara svom svojom imovinom za poslovanje obrta, pa su rizici za obrtnika u odnosu na vlasnika trgovačkog društva veći. Jedna od većih prednosti obrta jest da članovi obitelji mogu pomagati u poslovanju bez sklapanja ugovora, a to u trgovačkim društvima nije moguće bez sklapanja nekog oblika ugovora. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) trgovačko je društvo koje se može osnovati s deset kuna temeljnoga kapitala i idealno je za pokretanje uslužnih i intelektualnih djelatnosti s malim ulaganjima u opremu. Troškovi osnivanja iznose 800-tinjak kuna. Rješenje o osnivanju katkad se čeka i do 30 dana. Ograničenja za j.d.o.o. jesu da društvo može imati samo jednog direktora i do tri osnivača, a maksimalni je temeljni kapital 19.900 kuna. Na j.d.o.o. primjenjuje se Zakon o računovodstvu i društvo vodi poslovne knjige prema načelima dvojnoga knjigovodstva. Dobit društva oporezuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit prema jedinstvenoj stopi od 20 posto. Pri isplati dobiti isplata se još dodatno oporezuje porezom na dohodak od 12 posto i pripadajućim prirezom na taj porez. Dok društvo ne donese odluku o pretvaranju u d.o.o., iz dobiti se izdvajaju pričuve od minimalno 25 posto dobiti, tako da se cijelim dobitkom ne može raspolagati. Najveći su nedostatak j.d.o.o.-a naknadni troškovi preoblikovanja u d.o.o. Prednost j.d.o.o.-a u odnosu na d.o.o. jednaki su uvjeti poslovanja uz manja inicijalno uložena sredstva. Prednost j.d.o.o.-a u odnosu na obrt jest što vlasnik j.d.o.o.-a ne odgovara svojom privatnom imovinom za poslovanje bez obzira na to što su inicijalna ulaganja približno jednaka. Član uprave društva ne mora biti u radnom odnosu u društvu ako je osiguran prema drugoj osnovi, odnosno da je zaposlen kod drugoga poslodavca. Ako direktor nije osiguran prema drugoj osnovi, a nije sklopio ugovor o radu s društvom, dužan je prijaviti se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i plaćati obvezne doprinose kao član uprave. Budući da je osnovica za doprinose za članove uprave koji nisu u radnom odnosu veća od prosječne plaće, predlažemo da direktor, ako je nezaposlen, sklopi ugovor o radu s društvom kojim upravlja.

Kredibilnost kod vjerovnika

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) trgovačko je društvo s minimalnim kapitalom od 20.000 kuna. Mnogi 20.000 kuna kapitala smatraju troškom poslovanja, ali treba naglasiti da je to novac koji ostaje na vašemu poslovnom računu i koji se može upotrebljavati za plaćanje troškova poslovanja. Troškovi osnivanja višestruko su veći nego za obrt ili j.d.o.o., od 3500 do 5000 kuna. Za razliku od j.d.o.o.-a u d.o.o.-u ne postoji ograničenje o broju osnivača i članova uprave. Društvo s ograničenom odgovornošću obveznik je primjene Zakona o računovodstvu i poreza na dobit, kao j.d.o.o., te se dobit oporezuje jednako kao kod j.d.o.o.-a. Prednosti su d.o.o.-a u odnosu na j.d.o.o. da vlasnici nisu obavezni izdvajati 25 posto dobiti u pričuvu, nego njome u cijelosti raspolažu nakon plaćanja propisanih poreza. Osim toga d.o.o. ima bolju kredibilnost kod vjerovnika. Prednosti d.o.o.-a u odnosu na obrt iste su kao kod j.d.o.o.-a. Kao i j.d.o.o., d.o.o. može poslovati bez zaposlenih pod uvjetom da je direktor osiguran prema drugoj osnovi, odnosno da radi kod drugoga poslodavca.

Osim odabira organizacijskog oblika važno je napomenuti da mogućnost odabira postoji i kad je riječ o ulasku u sustav poreza na dodanu vrijednosst.

Začkoljice s PDV-om

Svi navedeni organizacijski oblici do 230.000 kuna prometa mogu birati žele li ući u sustav PDV-a, ali tu odluku trebaju donijeti prije početka poslovnih aktivnosti. Propusti li novi poduzetnik podnijeti prijavu u sustav PDV-a prije početka obavljanja poslovnih aktivnosti, a želio je ući u njega, tijekom te poslovne godine više ne može ući u sustav te u toj godini gubi sav pretporez po ulaznim računima, odnosno on mu postaje trošak. Poduzetnik koji će uvoziti robu ili usluge te želi svoje proizvode i usluge plasirati u inozemstvo drugim poduzetnicima svakako bi, prema našemu mišljenju, trebao ući u sustav PDV-a.

Do 3,000.000 kuna prihoda obveznici PDV-a bez obzira na organizacijski oblik mogu PDV obračunavati nakon naplaćene realizacije, čime mogu poboljšati svoju likvidnost. Napominjemo da odabir obračuna PDV-a nakon naplaćene realizacije u j.d.o.o.-u i d.o.o.-u ne utječe na način vođenja poslovnih knjiga te se one u društvima uvijek vode prema načelu dvojnoga knjigovodstva. U pravilu, obračun PDV-a nakon naplaćene realizaciji u trgovačkim društvima samo komplicira vođenje poslovnih knjiga, pa odluka da se PDV tako obračunava najčešće povećava trošak računovodstvenih usluga. Kad je riječ o parafiskalnim nametima (HOK, HGK, doprinos za šume, doprinos turističkoj zajednici, spomenička renta, porez na tvrtku i dr.), svi organizacijski oblici jednako su podložni tim nametima i više ovise o djelatnosti koja se obavlja nego o organizacijskom obliku. Plan izlaska

Pri pokretanju vlastitog posla osim odabira organizacijskog oblika i donošenja odluke o ulasku u sustav PDV-a važno je imati plan izlaska iz posla. Od svih navedenih organizacijskih oblika obrt se najjednostavnije zatvara jer pri zatvaranju sva imovina, potraživanja i obveze prelaze na vlasnika obrta te on za njih odgovara. Postupak zatvaranja obrta gotov je u nekoliko dana i ima minimalne troškove. Porezna prijava podnosi se na dan zatvaranja obrta i kalkulira se dohodak od zatvaranja obrta koji je, pojednostavnjeno, jednak zbroju imovine i potraživanja umanjeno za obveze. Na tako utvrđen dohodak plaća se porez prema progresivnim stopama od 12 do 40 posto uvećano za pripadajući prirez.

Pri zatvaranju j.d.o.o.-a i d.o.o.-a provodi se postupak dobrovoljne likvidacije koji se vodi dok sva potraživanja ne budu naplaćena i obveze podmirene. U postupku likvidacije ne podnose se godišnje prijave za porez na dobit jer se poreznim razdobljem smatra cijelo razdoblje od dana pokretanja likvidacije do dana njezina završetka. Nakon završetka postupka likvidacije podnosi se završna porezna prijava koja obuhvaća cijelo razdoblje. Tijekom cijelog postupka likvidacije društvo koje se likvidira dužno je voditi poslovne knjige, obračunavati i plaćati PDV. Nakon plaćanja poreza sva preostala imovina društva koja nije unovčena prelazi u vlasništvo osnivača društva. Troškovi postupka likvidacije za j.d.o.o. i d.o.o. veći su od troškova zatvaranja obrta jer uključuju troškove javnog bilježnika, sudskih pristojbi, oglašavanja i pozivanja vjerovnika. Ako su u poslovanju iskrsnuli problemi zbog kojih se ne mogu namirivati vjerovnici u idućih 60 dana, umjesto zatvaranja/likvidacije provode se predstečajni ili stečajni postupak. U stečajnom postupku trgovačkih društva vjerovnici se namiruju iz imovine društva, tj. stečajne mase, u koju ne ulazi privatna imovina osnivača društva. Od 2015. institut stečaja omogućen je i za trgovce pojedince te obrtnike, ali iz stečajne mase obrta izuzima se samo oprema nužna za nastavak obavljanja djelatnosti, a ostala imovina obrtnika ulazi u stečajnu masu.