Europske tvrtke u prosjeku trenutno izdaju 13 posto svih svojih računa za isporuke u inozemstvu. U odnosu na ukupni volumen izdanih računa u fiskalnoj godini, njemačke tvrtke imaju najveći udio inozemnog potraživanja. Otprilike svaki peti račun (21 posto) poslan u inozemstvo dolazi iz Njemačke.
S 18 posto Mađarska zauzima drugo mjesto u Europi, dok su Grčka i Rusija izdale najmanji broj računa izvan svojih granica (odnosno, sedam i četiri posto). To su rezultati EOS-ovog istraživanja "European Payment Practices" za 2015. za koje je TNS Infratest, Institut za istraživanje tržišta anketirao 2800 donositelja odluka iz 13 europskih zemalja.
Tvrtke u Europi opreznije pristupaju prekograničnom poslovanju. U prosjeku 50 posto tvrtki koje posluju na inozemnom tržištu postrožilo je svoje uvjete plaćanja za međunarodne kupce jer su zabrinuti zbog nastalih potraživanja. To je standardna praksa u svim ispitanim zemljama i može se primijeniti npr. u 43 posto tvrtki u Bugarskoj, 44 posto u Belgiji i značajnih 56 posto u Španjolskoj i Rusiji. "Ova praksa može spriječiti razvoj prekograničnih poslovnih odnosa", rekao je Hans-Werner Scherer, predsjednik Uprave EOS Grupe. Sama tvrtka ne predviđa nikakav značajni potencijal rasta u međunarodnom poslovanju. U prosjeku samo 21 posto tvrtki pretpostavlja da će kod njih doći do značajnog porasta u međunarodnoj trgovini. U zapadnoj Europi, Njemačkoj (29 posto) i Velikoj Britaniji (25 posto), nešto su optimističniji, dok u istočnoj Europi; rumunjske tvrtke (27 posto) i bugarske tvrtke (25 posto) kažu da će najvjerojatnije vidjeti pozitivan trend. Međutim gledajući cijelu Europu, Rusija i Francuska su najviše skeptične u pogledu međunarodne trgovine.
Europske tvrtke navode zakonodavne okvire i pravne sustave u drugim zemljama kao njihov najveći izazov prilikom obrade plaćanja, iako 44 posto tvrtki navodi da su dobro pripremljene. S druge strane, u prosjeku 41 posto tvrtki vjeruju da je međunarodna naplata potraživanja teška bez potpore vanjskog pružatelja usluga. U zapadnoj Europi, austrijske (51 posto) i francuske (44 posto) tvrtke čvrsto zastupaju ovu tvrdnju. Grčke, rumunjske (48 posto svaka) i slovačke tvrtke (46 posto) vjeruju da u zemljama istočne Europe postoji veća potreba za suradnjom s pružateljem usluga. "Uopće nije čudno da su tvrtke identificirale ovu potrebu. Uz različite pravne sustave, međunarodno poslovanje je također pod snažnim utjecajem kulturne razlike, jezične barijere i geografske udaljenosti", komentira Scherer. "Potrebno je puno resursa da bi se upravljalo svim tim znanjem u svojoj tvrtki. Dakle, rad s agencijama za naplatu potraživanja specijaliziranim za međunarodnu naplatu daje tvrtkama potrebnu sigurnost u uspješnom poslovanju na inozemnim tržištima."